V.d. direktora Direktorata za plaćanje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladislav Bojović istakao je da su IPARD programi velika korist za crnogorsku poljoprivredu, ali da država, odnosno nova vlada koja se bude formirala, mora naći model kako da aplikantima pomogne da dođu do početnog kapitala i olakša put do novca koji se nudi iz Evropske unije.
Kako je kazao gostujuću u emisiji “Link” Radija Crne Gore, u toku je javni poziv za mjeru 1 IPARD 2 programa za nabavku opreme i mehanizacije i interesovanje je veliko. Rok za apliciranje je do 15. juna.
“Pozivamo korisnike da dostave potpunu dokumentaciju do 15. juna, a ukoliko ne uspiju mi dajemo još 15 dana roka da se dostavi što bude nedostajalo kako bi aplikacija bila prihvatljiva. Javni poziv je za nabavku opreme i mehanizacije, a bespovratna podrška je od 60 do 70 odsto u odnosu na ukupan iznos investicije. Za projekte se izdvaja od 10.000 eura bez PDV-a, do maksimalmo 500.000 eura. Fizička lica su oslobođena plaćanja PDV, što smo uveli nedavno i veliko je olakšanje za korisnike”, kazao je Bojović.
Prijavljeno je do sada preko 100 aplikacija, a očekuje ih još.
“Svako ko aplicira za ovu mehanizaciju i opremu mora da ima početni nivo proizvodnje, da li je to 0,5 hektara voćnjaka, ili pet krava, sve je određeno i ti preduslovi moraju da budu zadovoljeni”, objasnio je Bojović.
Ističe da je najveći problem sa IPARD programima, obezbijediti početni kapital. Korisnik mora svojim sredstvima da realizuje investiciju, a tek kasnije dobija novac iz EU fondova.
“Oni se obraćaju bankama i IRF-u, ali ponekada nemaju imovinu koju bi dali u zalog za taj krediti i iako su prošli proceduru apliciranja i potpisali ugovore ipak u značajnoj mjeri odustanu od projekta, a novac se vraća u EU. Mi zbog pravila koja su takva od strane EU sa ovim programima, nijesmo u mogućnosti da isplaćujemo tu podršku unaprijed. Mi smo insistirali da se krene u stvaranje garantnog fonda, gdje bi država svojim novcem stala iza tog korisnika. Potrebno je pronađi pravi model, ali ako narednoj Vladi to bude među prioritetima, model se može pronaći. Neprihvatljivo je da se milioni eura vrate u EU, jer korisnici nemaju početni kapital”, naglasio je Bojović.
Kako je dodao, ukoliko se riješi pitanje početnog kapitala pojavio bi se veći broj mladih koji bi čak kupili imanja i ulagali u poljoprivredu. Na državi je da napravi pretpostavke za to i od takve politike bila bi višestruka korist i za državu i za društvo.
Od početka IPARD programa ugovoreno je 567 aplikacija, isplaćena su 332 korisnika, sa preko 21 milion podrške.
“U ovom trenutku imamo 99 aktivnih korisnika i ugovorene podrške koje je 16,7 miliona eura od toga je dio EU 12,5 miliona eura. Strah me da će ako se ne obezbijedi početni kapital, mnogi od ovih aplikanata morati da odustanu od investicija nakon što su potpisali ugovor sa nama u prošli sve mukotrpne procedure, a novac da se vrati u EU”, poručuje Bojović.
Do sada su uspjeli da pojednostave proceduru za korisnike, jer dio dokumentacije potreban aplikantima obezbjeđuju službenim putem, tu prije svega misli na saradnju sa Ministarstvom pravde i CRPS-om, a inicirali su potpisivanje memoranduma sa još nekoliko institucija, kako bi veći broj dokumenata stizao službenim putem, a ne da aplikanti idu od službe do službe.
“Početkom sljedeće godine planiramo nove javne pozive za sve aktivne IPARD mjere. Biće obuhvaćeno i izgradnja objekata i nabavka mehanizacije i podrška prerađivačkom i ruralnom razvoju. Takođe na putu smo paketa akreditacije mjere 6 – podrške ruralnoj infrastrukturi. Tu su sredstva za opštine i one će biti aplikanti i to je novina. Opštine će moći da obuhvate više projekata u jednom planu (vodovodi, putevi, elektro-mreže, sistemi za prečišćavanje otpadnih voda…), a dobiće dva puta po milion eura”, najavio je Bojović.
Znajući kakva je infrastruktura u većini opština, Bojović je pozvao lokalne uprave da već sada počnu sa pripermama, kako bi uspjeli da povuku 100 odsto podrške.
Što se tiče refundacije sredstava koje su raniji korisnici morali da daju za PDV, za one koji su apelicirali od 2019. do 2022. ona je obavljena i novac je stigao na žiro račune aplikanata prošlog petka. Ostalo je da se sljedeće godine pronađe način da se refundira i PDV za programe IPARD Lajk i Midas.
