Agrobudžet ne omogućava razvoj poljoprivrede, mora biti duplo veći

Piše: Objavljeno: 29/12/2022
featured image

Foto: Ilustracija, pexels

Predstavnik Pokreta Evropa sad Filip Radulović kaže da trenutni agrobudžet ne omogućava razvoj poljoprivrede. Smatra da naredni mora biti makar duplo veći od opredijeljenog agrobudžeta za 2023. godinu. 

Radulović je nedavno saopštio da Crna Gora dnevno uvozi više od milion eura hrane.

Kometnarišući navode Radulovića iz Ministarstva poljoprivrede su za Portal RTCG kazali da je vrijednost uvoza ove godine viša zbog inflacije koje je, kako navode, u tom sektoru iznosila preko 20 odsto.

“U Crnoj Gori je uvoz poljoprivrednih proizvoda u prvih deset mjeseci porastao vrjednosno 33% u odnosu na isti period prethodne godine. Rast vrijednosti u uvozu je porastao najvećim dijelom zbog inflacije, koja je u ovom sektoru iznosila preko 20%”, kazali su iz ministarstva. 

Prema podacima Monstata, potrošačke cijene u novembru ove u odnosu na isti mjesec prošle godine u prosjeku su više 17,5%. Za godinu su najviše poskupjeli mlijeko, sir, jaja, pa hljeb, ulje i meso.

Iz Ministarstva poljoprivrede navode da su uvezeni proizvodi najčešće oslobođeni plaćanja carine i cjenovno konkurentni domaćoj proizvodnji.

“Crna Gora je potpisnica niza međunarodnih sporazuma o slobodnoj trgovini poljoprivrednih proizvoda, a kako su tradicionalni uvoznici države CEFTA i EU sa kojima se obavlja ukupna spoljno-trgovinska razmjena skoro 90%, takvi proizvodi su najčešće oslobođeni plaćanja carine i cjenovno su konkurentni našoj proizvodnji”, kazali su iz ministarstva.

Radulović kaže da podatke o uvozu milion eura hrane dnevno jedino možemo smanjiti konkretnim mjerama. 

“Kao što su izgradnja otkupnih centara širom zemlje, garantovana cijena otkupa proizvoda od domaćih poljoprivrednika, smanjenje troškova proizvodnje, povećanje subvencija poljoprivrednim proizvođačima, pojednostavljenje procedura pristupu sredstvima iz agrobudžeta i iz EU fondova”, kazao je Radulović, uvjeren da će to rezultirati povećanjem proizvodnje domaćih proizvoda kao i njihovog većeg plasmana na našem trižištu. 

On je najavio da će kada taj pokret dođe na vlast otvoriti regionalne otkupne centre i garantovati fer cijene za domaće meso, mliječne proizvode, jaja, voće i povrće. 

Za Portal RTCG ističe da bi Vladi u kojoj bi bili vodeći činilac, strategija poljoprivede bio jedan od dugoročnih projekata. 

“Smatramo da bi institucionalni uslovi, koji bi omogućili našu strategiju razvoja poljoprivrede i proizvodnje hrane, mogli da se naprave u prvoj godini mandata, dok bi za realizaciju projekata bio potreban cijeli mandat vlade”, kazao je Radulović. 

Smatra da je trenutni agrobudžet mali i da se sa njim ne može doći do razvoja poljoprivrede. Ukazuje da je crnogorski agrobudžet četiri puta manji od Slovenačkog. 

“Cilj nam je da unaprijedimo oblast proizvodnje hrane u našoj zemlji zato smatramo da naredni agrobudžet mora biti makar duplo veći od predloženog za 2023. godinu”, navodi Radulović. 

Napominje da domaću proizvodnju možemo štititi konstantnom podrškom proizvođačima putem kreditiranja kroz osnivanje garantnog fonda i razvojne banke. 

“Takođe, saradnja sa turističkim sektorom i trgovačkim lancima, kako bi se bolje plasirali i pozicionirali domaći proizvodi, smatram veoma bitnim, a neophodno je insistirati na kvalitetu i favorizovanju domaćih proizvoda”, kazao je radulović uz napomenu da je Crna Gora zemlja kao kandidat za članstvo u EU i ima već potpisane ugovore o slobodnoj trgovini i bilo kakvo ograničenje uvoza ne bi bilo u skladu sa evropskom politkom kojoj težimo. 

Govoreći o zaštiti domaćih proizvođača iz Ministarstva poljoprivrede ističu da je u 2022. godini obezbijeđen 61 milion eura za poljoprivredne proizvođače. 

“Od tih 61 milion eura većina je usmjerena na direktna plaćanja po hektaru i proizvedenom grlu i investicije na poljoprivrednim gazdinstvima”, kazali su iz ministarstva.

Radulović smatra da je potrebno razvijati one grane u kojima imamo komparativne prednosti kao što su vinogradarstvo, maslinarstvo, proizvodnja voća i povrća i ekološke hrane i više pažnje posvetiti razvoju stočarstva ali i sektorima ribarstva, proizvodnje meda, ljekovitog bilja, čajeva i slično.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, Crna Gora raspolaže sa 334 hiljade hekrata poljoprivrednog zemljišta. Od toga, kako su kazali, koristi se 255,6  hiljada hekrata odnosno 76,6%. 

“Korišćeno poljoprivredno zemljište u 2021. godini iznosi 255.564,4 ha, što u odnosu na 2020. godinu predstavlja pad od 0,9%. U ukupnom korišćenom poljoprivrednom zemljištu preovladavaju površine višegodišnjih livada i pašnjaka sa učešćem od 94,3%, dok su oranice zastupljene sa 2,7%, stalni zasadi 2,2% i okućnice 0,8%. U odnosu na 2020. godinu u 2021. godini površina višegodišnjih livada i pašnjaka bilježi  pad za 0,9%, stalnih zasada za 0,2%, okućnica 1,1%, dok površina oranica bilježi pad za 2,4%. Ukupna proizvodnja kukuruza za zrno u 2021. godini iznosila je 2.631,4 t, što je za 3,3% više u odnosu na 2020. godinu”; naveli su oni. 

“Povećanje proizvodnje bilježe i sljedeće kulture: crni luk (za 1,4%), paradajz (za 1,0%), krastavac (za 2,2%), lubenice (za 9,3%) i dinje (za 11,1%). U odnosu na 2020. godinu povećana je ukupna proizvodnja: šljive (za 5,0%), jabuke (za 5,8%), kruške (za 2,0%), breskve (za 2,1%) i masline (za 26,3%), dok se smanjila proizvodnja mandarine (za 4,0%). Ukupna proizvodnja grožđa u 2021. godini povećana je za 7,5% u odnosu na prethodnu godinu”, kazali su za Portal RTCG iz tog vladinog resora. 

Iz ministarstva ističu da je preostalo poljoprivredno zemljište “državni potencijal, na koji će se Crna Gora usmjeriti u budućnosti”.

Creative
Kolumne
Ostalo
Posao
Uncategorized
Vijesti
Skip to content