Savjet za regionalnu saradnju (RCC) pokrenuo je Platformu za zelenu i cirkularnu ekonomiju Zapadnog Balkana, koja se sastoji od predstavnika vlasti, poslovnog sektora, donatora i organizacija civilnog društva, na sastanku na visokom nivou koji se održava danas u Prištini.
„Iako postaje žarište klimatskih promjena, naš region često instinktivno pribjegava kratkovidom sagledavanju stvari. Tom perspektivnom se, međutim, ne sagledava sva urgentnost i sveprisutnost klimatskih promjena niti, na primjer, alarmantno niske stope reciklaže ili velike količine komunalnog otpada po glavi stanovnika. Kao rezultat toga, što pokazuje naše istraživanje Balkan Barometar, samo 30% vlasnika poslovnih subjekata vidi klimatske promjene kao problem za svoje poslovanje, dok 43% smatra da zelena tranzicija neće imati nikakvog uticaja na njih, a 37% nije preduzelo nikakve korake da smanji uticaj svog poslovanja na okolinu. Nažalost, više od trećine poslovnih subjekata nema nikakvih aktivnosti niti inicijativa u pogledu cirkularne ekonomije,“ rekla je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnjuMajlinda Bregu na otvaranju sastanka.
Razlozi, kako navode poslovni subjekti sa Zapadnog Balkana, su dodatni troškovi (49%), nedostatak vještina i stručnosti (30%), nedostatak regulatornog okvira (28%), kao i nedostatak subvencija (29%).
„Većina poslovnih subjekata smatra da je jeftinije proizvesti novi proizvod nego reciklirani. Ovi podaci nas neće odmaći od modela linearnog korištenja resursa i u suprotnosti su sa ohrabrujućim podacima zbog koji smo se, sigurna sam, okupili danas ovdje a to je da se strategijama cirkularne ekonomije globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte, mogu smanjiti za ogromnih 40%, da se može otvoriti 700.000 novih radnih mjesta samo u Evropskoj uniji do 2030. godine ili da se mogu obezbjediti ekonomske mogućnosti vrijedne 4,5 milijardi dolara. Zato nam je potrebno da svi glavni učesnici u ovoj oblasti sagledavaju cirkularnu ekonomiju kroz prizmu većeg broja prilika i mogućnosti,“ zaključila je Bregu.
