Uspostavljanjem ekološke mreže Natura 2000 Crna Gora pravi jedan od najznačajnijih
iskoraka u zaštiti prirode od obnove nezavisnosti, a gotovo 44 odsto državne teritorije moglo
bi biti obuhvaćeno evropskom ekološkom mrežom nakon što Evropska komisija potvrdi
dostavljeni predlog. To je saopšteno danas na konferenciji za medije u Podgorici, na kojoj su
govorili predstavnici Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Agencije za
zaštitu životne sredine, Centra za zaštitu i proučavanje ptica i Crnogorskog društva ekologa.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić ocijenio je da
uspostavljanje mreže Natura 2000 predstavlja istorijski iskorak za zaštitu prirode u Crnoj
Gori.
„Kada sam preuzeo resor, svega 15 odsto teritorije Crne Gore bilo je pod zaštitom.
Uspostavljanjem mreže Natura 2000 zaštita će obuhvatiti oko 44 odsto naše teritorije. Time
potvrđujemo opredjeljenje da očuvamo ustavni status Crne Gore kao ekološke države“, rekao
je Ćulafić.
On je naglasio da Natura 2000 nije prepreka razvoju, već okvir za njegovo održivo planiranje.
„Često se može čuti da Natura 2000 znači blokadu razvoja države, ali to jednostavno nije
tačno. Ova mreža uvodi red u planiranje prostora i razvoj infrastrukture, uz očuvanje naših
najvrijednijih prirodnih područja. Zaštita prirode i razvoj mogu i moraju ići
zajedno“, istakao je Ćulafić.
Govoreći o značaju cijelog procesa, ministar je zahvalio institucijama, stručnjacima i
organizacijama civilnog društva koje su učestvovale u njegovoj pripremi.
„Ovaj prijedlog rezultat je zajedničkog rada državnih institucija, eksperata i nevladinog
sektora. Posebno me raduje što je oblast zaštite životne sredine pokazala da oko najvažnijih
pitanja možemo graditi širok društveni konsenzus. Ovo je, po mom mišljenju, najljepši način
da obilježimo 35 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom“, kazao je Ćulafić.
Direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Milena Bataković istakla je da je prijedlog
Natura 2000 rezultat višegodišnjeg naučnog i stručnog rada.
„Prijedlog Natura 2000 nastao je nakon deset godina istraživanja tokom kojih su stručnjaci
mapirali staništa i vrste na cijeloj teritoriji Crne Gore. Definisano je 58 područja prema
Direktivi o staništima, 32 područja za ptice i sedam morskih područja. Prijedlog je Evropskoj
komisiji dostavljen u predviđenom roku“, ukazala je Bataković.
Pojasnila je da dostavljanjem predloga nije završen cijeli proces.
„Sljedeći korak su biogeografski seminari na kojima će Evropska komisija, zajedno sa
stručnjacima, nevladinim sektorom i drugim zainteresovanim stranama, razmotriti dostavljeni
prijedlog. To je dio redovne procedure u kojoj postoji prostor za argumentovane sugestije i
eventualne korekcije“, navela je Bataković.
Govoreći o primjeni mreže Natura 2000, Bataković je naglasila da ona ne podrazumijeva
zabranu razvoja.
„Natura 2000 ne zabranjuje aktivnosti niti isključuje čovjeka iz prostora. Svaki projekat
prolaziće kroz ocjenu prihvatljivosti kako bi se utvrdilo da li ugrožava zaštićena staništa i
vrste. Iskustva država Evropske unije pokazuju da se većina razvojnih projekata može
realizovati uz odgovarajuća prilagođavanja“, kazala je Bataković.
Izvršna direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Ksenija Medenica ocijenila je da
Natura 2000 predstavlja razvojnu priliku za lokalne zajednice.
„Ovo je istorijski trenutak za Crnu Goru i potvrda da se zaštita prirode zasniva na nauci i
stručnosti. Naši istraživači gotovo deset godina učestvuju u prikupljanju podataka koji su
činili osnovu za uspostavljanje ove mreže. Danas vidimo rezultat tog dugog rada“, poručila
je Medenica.
Kako je istakla, građani ne treba da Naturu 2000 doživljavaju kao sistem zabrana.
„Ljudi će nastaviti da žive, rade, obrađuju zemlju, bave se stočarstvom, ribarstvom i
turizmom, ali na način koji čuva najvrijednije prirodne resurse. Upravo u tome je suština
održivog razvoja. Natura 2000 nije sinonim za zabrane, već za odgovorno upravljanje
prostorom“, rekla je Medenica.
Istakla je i da mreža otvara nove razvojne mogućnosti.
„Područja Natura 2000 imaju prioritet pri korišćenju evropskih fondova za poljoprivredu,
ruralni razvoj i održivi turizam. Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da lokalne zajednice
mogu ostvariti značajne koristi kroz subvencije i nove razvojne mogućnosti. Zato Natura
2000 treba da bude prepoznata kao razvojna šansa, a ne razlog za strah“, navela je Medenica.
Predsjednica Crnogorskog društva ekologa Andrijana Mićanović kazala je da je
uspostavljanje Natura 2000 rezultat dugogodišnjeg zajedničkog rada stručne javnosti,
institucija i civilnog sektora.
„Uspostavljanje Natura 2000 jedan je od najvećih uspjeha Crne Gore u oblasti zaštite prirode.
To je rezultat zajedničkog rada naučne zajednice, institucija i nevladinog sektora, ali i
političke odluke zasnovane na naučnim činjenicama“, rekla je Mićanović.
Dodaje da najveći izazovi tek slijede.
„Veliki procenat teritorije obuhvaćen Natura 2000 potvrđuje izuzetno bogatstvo
biodiverziteta kojim Crna Gora raspolaže. Međutim, najveći izazov tek slijedi – izgradnja
kapaciteta i efikasno upravljanje ovim područjima. Bez toga neće biti moguće ostvariti puni
potencijal mreže“, naglasila je Mićanović.
Poručuje i da Natura 2000 predstavlja priliku za održivi razvoj, a ne ograničenje.
„Natura 2000 nije zabrana razvoja, već mehanizam koji određuje kako se razvoj može
odvijati bez ugrožavanja prirodnih vrijednosti. To je razvojna prilika za lokalne zajednice i ulaganje u budućnost. Način na koji danas upravljamo prirodnim resursima direktno određuje
kvalitet života budućih generacija“, zaključila je Mićanović.
Izvor: Media biro
