Rodna ravnopravnost mora biti sastavni dio ekonomskih reformi, tržišta rada i procesa evropskih integracija, jer bez punog učešća žena nema održivog razvoja, konkurentnije ekonomije ni pravednijeg društva, poručeno je danas na otvaranju regionalnog dijaloga „Žene predvode: ekonomija, savezništva i
budućnost integracija“, koji se održava u Budvi.
Dvodnevni događaj zajednički organizuju Ministarstvo evropskih poslova Crne Gore i
Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) uz finansijsku podršku Evropske unije.
Dijalog je okupio predstavnike i predstavnice vlada, međunarodnih organizacija,
poslovne i akademske zajednice, te civilnog društva iz regiona i Evrope.
Podaci predstavljeni na događaju pokazuju da žene čine gotovo dvije trećine
neaktivnog i nezaposlenog radno sposobnog stanovništva regiona, dok svako treće
preduzeće kojim upravlja žena kao prepreku vidi otežan pristup finansijama.
Započinjući dijalog, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila je da je
cilj nije samo formalna usklađenost sa evopskim standardima u oblasti rodne
ravnopravnosti, nego da Crna Gora postane i lider u regionu u tome kako se ti
standardi primjenjuju:
“Žene u Crnoj Gori i regionu već pokazuju liderstvo u institucijama, ekonomiji i
društvu. Na nama je da osiguramo da sistem konačno sustigne taj potencijal. Ako
želimo ubrzati put ka EU onda moramo biti spremni i da ubrzamo i promjenu odnose
moći u našem društvu”, poručila je Gorčević.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova naglasila je da je
zajedničko djelovanje usmjereno na uklanjanje prepreka koje ograničavaju učešće
žena u ekonomiji:
“Naš zajednički fokus je na praktičnim rješenjima – unapređenju pristupa
finansijama, jačanju servisa za brigu o djeci, kao i stvaranje prilika u digitalnom i
zelenom sektoru. Žene i dalje čine gotovo dvije trećine neaktivnog i nezaposlenog
radno sposobnog stanovništva, te povećanje njihovog učešća predstavlja direktan
način za jačanje ekonomije i ostvarivanje konkretnih rezultata za građane i privredu”,
navela je Paniklova.
Zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Liselote
Isakson ocijenila je da Evropska unija kroz svoje politike nastavlja da jača odgovor
na izazove u oblasti rodne ravnopravnosti:
„Nova Strategija EU za rodnu ravnopravnost odgovor je na sve izraženiji globalni
otpor prema ovom pitanju i potvrđuje da Evropska unija ne odustaje, već dodatno
jača svoje djelovanje u promociji prava žena i rodne ravnopravnosti“ kazala je
Isakson.
Na uvodnom panelu posvećenom ekonomskom rastu i reformama istaknuto je da
političko liderstvo ima ključnu odgovornost da osigura ravnopravno učešće žena kao
donositeljki odluka i ekonomskih akterki, u skladu sa reformama u okviru procesa
pristupanja Evropskoj uniji i Planom rasta za Zapadni Balkan.
Tom prilikom državna sekretarka u ministarstvu vanjskih i evropskih poslova
Slovenije Neva Grašič poručila je:
„Slovenija je pokazala da i mala država može imati snažan uticaj kada dosljedno
gradi žensko liderstvo, savezništva i zajedničke platforme, i kada se aktivno uključuje
u promociju vrijednosti i politika rodne ravnopravnosti na evropskom i globalnom
nivou.“
Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić kazao je: „Veće
učešće žena bilo je jedan od ključnih pokretača društvenog napretka i razvoja. Dalji
ekonomski rast i ukupni progres zavise od toga da se i druga polovina društva u
potpunosti uključi u razvojne procese.“
Tokom panela posvećenog ekonomiji, konkurentnosti i tržištu rada ocijenjeno je da
rodna ravnopravnost nije samo pitanje ljudskih prava, već i pitanje ekonomskog
razvoja.
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić navela je:
„Novi Zakon o radu i reformski procesi koje sprovodimo usmjereni su na stvaranje
tržišta rada koje promoviše ekonomsku nezavisnost žena, jednake šanse za
napredak i dostojanstven rad. Naš prioritet je da standardi rodne ravnopravnosti
postanu pravilo, a ne izuzetak u crnogorskoj ekonomiji.“
Danijela Gačević, šefica Programskog odjeljenja Regionalnog savjeta za saradnju,
istakla je da otključavanje potencijala ženskog preduzetništva nije samo pitanje
jednakosti, već i ekonomske logike:
„Ukoliko se strateški razvija na regionalnom nivou, žensko preduzetništvo može
postati snažan pokretač rasta, otpornosti i regionalne povezanosti.“
Učesnici i učesnice panela ukazali su i da žene i dalje snose nesrazmjeran teret
neplaćenog rada u domaćinstvu, što utiče na njihovu ekonomsku aktivnost,
napredovanje i pristup rukovodećim pozicijama.
Na panelu o reformi sistema i jednakim mogućnostima zaključeno je da politike
obrazovanja, zapošljavanja i razvoja vještina moraju odgovoriti na potrebe
savremenog tržišta rada i omogućiti ženama ravnopravan pristup novim ekonomskim
prilikama, posebno u oblastima digitalizacije, inovacija i zelene tranzicije.
Samo 31 odsto građana i građanki regiona navodi da bi podstaklo žensku članicu
porodice da se bavi STEM oblastima, dok svaki treći ispitanik smatra da žene u tim
oblastima sporije napreduju i imaju niža primanja.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka poručio je da bez snažnih
institucionalnih mehanizama nema trajnih promjena:
„Ako želimo da rodna ravnopravnost postane stvarnost na tržištu rada, novi zakon,
orodnjavanje zakonodavstva i snažniji mehanizmi su temelj te promjene“, poručio je
Gjeka.
Na završnom panelu prvog dana, posvećenom ženskom preduzetništvu, učesnici i
učesnice razgovarali su o preprekama i mogućnostima za razvoj biznisa koje vode
žene, uključujući pristup finansijama, tržištima i inovacionim ekosistemima.
Regionalni dijalog se nastavlja sjutra diskusijama o institucionalnoj odgovornosti,
regionalnim savezništvima i međugeneracijskom liderstvu, uz poruku da održive
promjene zahtijevaju zajedničko djelovanje institucija, privrede i društva u cjelini.
Dijalog se organizuje kao dio regionalnog programa “EU4GenderEquality” koji
finansira Evropska komisija a zajednički sprovode UNDP i UN Women.
