Nacionalni savjet Muslimana Crne Gore sinoć je u Podgorici upriličio promociju knjige “Ja sam
Alen”, potresne ispovijesti autora Alena Muhića.
Predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore, Sabrija Vulić pojasnio je da je ideja o
relaziciji ove promocije potekla od profesorice Jasmine Rabrenović, članice NVO Žene Bara.
“Ovako nastaju važne stvari – inicijativom pojedinaca koji iskreno žele da doprinesu kulturi
dijaloga, što moramo poštovati i podržavati da ovakvih primjera bude više. Savjet
Muslimanskog naroda Crne Gore već godinama djeluje sa jasnom misijom: da njeguje identitet
našeg naroda, ali da istovremeno gradi mostove saradnje sa svim institucijama, organizacijama i
pojedincima, bez obzira kojem nacionalnom ili vjerskom korpusu pripadaju. U našim projektima
i aktivnostima, partnerski pristup, otvorenost i međusobno razumijevanje zauzimaju centralno
mjesto,” istakao je Vulić.
“Ja sam Alen” je potresna autobiografija Alena Muhića, djeteta rođenog iz ratnog silovanja
tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ova knjiga razotkriva brutalnu stvarnost rata, ali i snagu
ljudske dobrote i ljubavi.
“Knjiga Ja sam Alen nije samo autorska ispovijest. Ona je svjedočanstvo o identitetu, pripadanju
i teretu istorije koju pojedinac nije birao. Ona govori o hrabrosti da se traži istina, da se ostane
dostojanstven uprkos težini okolnosti, i da se uvijek gleda prema budućnosti. Jedna od
najvažnijih poruka ove knjige jeste pomirenje. Pomirenje ne znači zaborav, niti potiskivanje.
Ono znači razumjeti da je bol postojao, priznati ga ali dalje graditi mostove – da se slična stvar
nikada ne ponovi. Zahvaljujem se autoru, Alenu Muhiću, što je svoju priču podijelio sa drugima,
jer time je dao doprinos kulturi pamćenja, dijaloga i – što je najvažnije – ljudskosti,” poručio je
Vulić.
Kvalitetan osvrt na knjigu tokom sinoćnje promocije je napravio publicista i novinar Salko
Luboder.
“Sam sadržaj knjige plijeni čitalačku pažnju i dovodi do emotivne i psihološke eksponencije.
Međutim, ono što je esencijalno važno, u predstavljanju i tumačenju ove knjige i događaja koji
su je inspirisali jesu zapravo etičke i društvene poruke kao odjeci ove priče koji postaju vidljiviji
tek kada se uđe makar u ovlašno razlaganje i analizu dubljih slojeva ovog kazivanja,” naveo je
Luboder.
Nakon što je odmah po rođenju napušten, Alena usvaja domar bolnice i odgaja ga kao svog
sina, uprkos svim predrasudama društva. Alen kao sedmogodišnjak saznaje da Muhići nisu
njegovi biološki roditelji i već od tada, naročito u daljem odrastanju, odvažno i hrabro se nosi sa
istinom svojeg porijekla.
“Alen u prvi plan svog bivstvovanja stavlja potrebu da bude čovjek i uspijeva u tome. Pomažu
mu ljubav i pažnja porodice Muhić koji su njegovo sve – otac, majka i dvije sestre. Ova priča
pokazuje da krvna vezna nekada nije odlučujuća u oblikovanju porodice i ličnosti. U ovom
slučaju preteže ljubav i čovjekoljublje. Alen je duboko svjestan, da on i po sudbini njemu
istovjetni zaslužuju da žive kao ljudi, a ne kao neko ko će se sramiti sebe, svog porijekla ili
sopstvene sudbine. Alen nije imao, ni danas nema razloga da se stidi, nije birao kako će nastati i
nije birao svog biološkog oca. Zato, neka se stide drugi, svi oni koji su doveli do rata u BiH, svi
oni koji su taj period obilježili nečovještvom,” ispričao je Luboder.
U svojoj ispovijesti, Alen govori o traženju identiteta, suočavanju s istinom o svom porijeklu,
susretu s biološkom majkom, te odlučnosti da javno progovori u ime hiljada djece rođene iz
ratnog silovanja.
“Iako je ovo priča sa teškim i dramatičnim početkom, ovo je istinita pripovijest sa srećnim
završetkom. Alen Muhić danas živi u srećnom braku sa suprugom Dženanom, postali su roditelji.
Umjesto mržnje i osvete Alen je izabrao ljubav i čovjekoljublje, stoga sa toliko topline i
nostalgičnih uzleta piše o djetinjstvu, porodici, komšijama i čarima nekadašnjeg života. Alen je
pobijedio sebe, oslobodio mnoge, postao je simbol, otvorio je kapije života – života kakvog
zaslužuje čovjek,” dodao je Luboder.
Sinoćnjoj promociji prisustvovao je i sam autor, Alen Muhić koji je danas medicinski radnik,
suprug, otac i aktivista koji širom svijeta podiže glas za prava žrtava seksualnog nasilja u ratu.
Muhić je istakao da mu je posebno emotivno što se prva promocija van granica BiH realizuje
upravo u Podgorici.
“Knjiga Ja sam Alen nije napisana da bi ikoga osudila, nije napisana ni iz jednog čina mržnje niti
prema biološkom ocu, niti prema biološkoj majci. Napisana je kao amanet mojoj djeci, kao
podsjetnik da nikada ne smiju zaboraviti na rat u Bosni i Hercegovini. Napisana je da bi to čuli
od mene, a ne ni od koga drugoga. Ova knjiga treba da bude podsjetnik svima nama da zbog
jednog zločinca ne možemo čitav narod okriviti i staviti etiketu za ratne zločince. Ne slažem se
da je narod koji živi u Republici Srpskoj genocidan, zločinci su tome doprinijeli i zbog toga
trebaju da odgovaraju,” istakao je Muhić.
Knjiga „Ja sam Alen“ posvećena je onima koji se osjećaju nevidljivo. Ženama koje su preživjele
nasilje. Djeci rođenoj iz rata. Usvojenoj deci. Roditeljima koji vole iznad krvi i prezimena.
“Nama djeci koja smo rođena iz ratnog čina silovanja najmanje treba sažaljenja. Ja sam se
izborio za sebe da me niko ne sažalijeva. Ja sam hvala Bogu uspješan i bez ove knjige,
zdravstveni sam radnik, školovan sam, imam školovanu suprugu, imamo zlatnu djecu. Nisam
odgajan da budem Musliman koji će mrziti ne samo pravoslavce, nego ni Srbe. Mi se moramo sa
samim sobom pomiriti. Nama rat nije ništa dobro donio, a neće vjerovatno nikada ni donijeti. Ja
pričam o miru, ljubavi, dostojanstvu. Pričam o poštovanju koje ta djeca zaslužuju,” istakao je
Muhić.
Autor je istakao da mu je jako važno da knjiga dođe do onoga kome je potrebna. Saopštio je
podatak da je u Bosni i Hercegovini iz ratnog čina silovanja rođeno između 5.000 i 15.000 djece,
od čega u BiH trenutno živi njih oko 3.000, dok ostali žive van teritorije BiH.
“Ja sam imao sreću da sam istinu saznao sa devet godina od jednog dječaka na školskom
igralištu, ali da sam saznao sa 19 ili 20 godina, vjerovatno večeras ne bih bio ovdje, ne bih
napisao knjigu i ne bih snimio nijedan film. Vjerovatno bih se stidio toga, bio u oklopu žrtve,
sam sebe sažalijevao, a ne stojao ovako na bini sa jednom molbom da nas prihvatite, da
smatrate da smo normalni ljudi, da nismo samo djeca koju treba sažalijevati. Mi ne tražimo
sažaljenje, mi tražimo poštovanje, razumijevanje i nadu da će se budućim generacijama usaditi
empatija za ovu temu,” kazao je autor.
Posjetioci sinoćnje promocije imali su priliku da kupe svoj primjerak knjige, da razgovaraju sa
autorom i od njega dobiju posvetu.
Nakon izuzetno emotivne i uspješne promocije u Podgorici, knjiga “Ja sam Alen” večeras, 29.
oktobra, sa početkom u 19 sati biće predstavljena u Starom Baru u Kući maslina.
Izvor: Media biro
