Protokol o zaštiti novinara danas je potpisan na konferenciji„Kako unaprijediti bezbjednost medijskih radnika“, koju je, uz podršku Ministarstva pravde, organizovao Sindikat medija Crne Gore (SMCG).
Posrijedi je dokument koji predstavlja ključni korak u pravcu uspostavljanja Mehanizma za
bezbjednost novinara, čiji je cilj da ojača institucionalni okvir zaštite predstavnika medija u Crnoj
Gori.
Protokol su potpisali vrhovni državni tužilac Milorad Marković, ministarka kulture i medija
Tamara Vujović, ministar pravde Bojan Božović, državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih
poslova Dragana Kažanegra Stanišić i predsjednik SMCG Radomir Kračković.
Taj dokument su potpisali i Tinka Đuranović iz portala Analitika, Marija Tomašević iz Radio
Televizije Crne Gore, Marijana Bojanić iz dnevne novine i televizije Vijesti, Milena Perović iz
nedjeljnika Monitor i Vladimir Utješinović u ime Nikole Markovića, predsjednika Udruženja
lokalnih javnih emitera.
Učesnici konferencije – predstavnici institucija, međunarodnih organizacija i medijske zajednice
– saglasili su se da su bezbjednost novinara i sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog
društva.
Seri: Zemlje moraju imati nultu toleranciju prema napadima na novinare
Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri, istakao je da novinari
imaju važnu ulogu u svakom demokratskom društvu i da moraju biti zaštićeni od svih oblika
nasilja.
“Za nasilje nad novinarima nema mjesta u demokratskom društvu. Svi treba da se pridržavaju
principa nulte tolerancije kada su u pitanju napadi i prijetnje novinarima”, istakao je.
Najavio je da će ubrzo, 4. novembra, izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore ka EU biti
objavljen, te da će se u njemu naći procjena situacije u svim oblastima, uključuju i oblast
bezbjednosti medijskih radnika i radnica.
“Što se tiče nasilja nad novinarima, u posljednje vrijeme smo vidjeli da su vlasti promptnije nego
u prošlosti odgovarale na slučajeve nasilja”, naveo je Seri, pozdravljajući napore da se
unaprijedi bezbjednost medija kroz novi mehanizam.
Haukas: Signal da su crnogorske vlasti i medijska zajednica odlučne da djeluju zajedno
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukas kazao je da je Misija, u partnerstvu sa ključnim
crnogorskim akterima, 2024. godine inicirala stvaranje Mehanizma za bezbjednost medijskih
radnika i radnica po uzoru na holandski model bezbjednosti štampe, Pers Veilig.
“Takav mehanizam zahtijeva snažnu koordinaciju i saradnju između medijskih kuća, vlasnika,
novinara, urednika, policije i tužilaštva, na osnovu potpisanih protokola o bezbjednosti”, kazao
je ambasador Haukas.
On je dodao da današnje potpisivanje Protokola predstavlja praktičan korak naprijed, ali i
snažan signal da su crnogorske vlasti i medijska zajednica odlučne da djeluju zajedno kako bi
osigurale da novinari mogu da obavljaju svoj posao bez straha.
Marković: Napadi na novinare neće se tolerisati – tužilaštvo ostaje posvećeno njihovoj zaštiti
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković rekao je da današnje potpisivanje Protokola otvara
vrata ka organizovanijem i efikasnijem pristupu u zaštiti novinara. On je, takođe, naveo da od 2024. godine predmeti napada na novinare imaju prioritetno postupanje, poručujući da se time
šalje jasna poruka – ovakvi napadi neće biti tolerisani.
“Vjerujem da danas činimo prvi korak ka uređenom, sistemskom pristupu podršci i zaštiti
novinara i medija. Pristup koji u svojoj konačnici mora biti djelotvoran i stvaran, a uspostavljeni
mehanizam rezultat odlučnosti države Crne Gore da su novinari bezbjedni u svom radu i da se
osjećaju tako”, rekao je Marković.
Državno tužilaštvo je, naglašava Marković, u prethodnih godinu i po pokazalo upravo takav
pristup, kako kroz uspostavljanje procedura postupanja u predmetima napada na novinare i
imovinu medija, tako i kroz inicijalnu i kontinuiranu podršku ideji uspostavljanja mehanizma.
“Primjenom Uputstva za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima prijetnji i nasilja nad
novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, donijetog u martu 2024. godine,
postignut je vidan napredak u zaštiti slobode izražavanja i sigurnosti novinara. Uputstvo je
uspostavilo jasan okvir za prioritetno postupanje u ovim predmetima i obavezalo tužioce da
postupaju bez odgađanja, u neposrednom kontaktu sa oštećenima. Time je unaprijeđen kvalitet
i brzina postupanja, kao i komunikacija sa novinarima koji su žrtve”, rekao je Marković na
konferenciji.
Vrhovni državni tužilac naglasio je da tužilaštva redovno izvještavaju Vrhovno državno tužilaštvo
o sprovođenju uputstva, a da prateći izvještaji pokazuju dosljednu primjenu zakona i
unaprijeđenu koordinaciju sa policijom.
“Ovim pristupom stvara se ambijent u kojem novinari mogu bez straha da obavljaju svoj posao,
a poruka institucije tužilaštva je jasna – napadi na novinare se neće tolerisati”, naveo je on.
Marković je naglasio da će tužilaštvo ostati posvećeno procesuiranju i suzbijanju svih vidova i
pojavnih oblika kriminaliteta koji na bilo koji način ugrožava slobodu izražavanja i bezbjednost
novinara.
Vujović: Kada novinar nije bezbjedan – nije ni istina
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović naglasila je da je zaštita novinara obaveza
institucija, te da država mora da reaguje konkretnim mjerama, a ne samo izjavama podrške.
„Kad bezbjednost novinara nije zagarantovana, ugrožena je i istina. Potrebna je jedinstvena
poruka cijelog društva – nasilje nad novinarima je neprihvatljivo”, poručila je Vujović.
Božović: Sloboda izražavanja mora imati institucionalnu zaštitu
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da određeni pomace jesu napravljeni, ali da nivo
zaštite novinara i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.
„Posebnu pažnju moramo posvetiti zaštiti novinarki i žena u javnom prostoru, koje su često
izložene onlajn prijetnjama i napadima”, naveo je Božović.
Kažanegra Stanišić: Bezbjednost novinara je prioritet, a broj napada i prijetnji pokazuje
potrebu za sistemskim pristupom
Državna sekretarka u MUP-u Dragana Kažanegra Stanišić istakla je da Ministarstvo tretira
bezbjednost novinara kao jedno od najvažnijih pitanja.
Tokom 2024. i u prva tri kvartala 2025. godine evidentirano je više desetina slučajeva napada i
prijetnji, uključujući i međunarodne prijetnje. U toku su, kako navodi, krivični i prekršajni
postupci, a troje novinara trenutno ima policijsku zaštitu.
„Uprava policije i MUP intenzivno sarađuju sa tužilaštvom i međunarodnim partnerima.
Uspostavljeni su posebni timovi za slučajeve napada na novinare”, kazala je Kažanegra Stanišić.
Dodala je da je inicijativa za nagradu od milion eura za informaciju o ubistvu Duška Jovanovića
dio šireg institucionalnog odgovora na dugogodišnju nekažnjivost.
Kračković: Mehanizam inspirisan evropskom praksom, omogućiće 24-časovnu podršku
novinarima
Predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković ukazao je da ideja o Mehanizmu dolazi iz
uspješnih evropskih modela, te da će novinarima pružiti konkretnu pomoć, i pravnu i
psihološku.
„U samo devet mjeseci zabilježeno je 20 napada, uključujući SLAPP tužbe, prijetnje i fizičke
napade. Mehanizam će pomoći da reakcije budu brže i efikasnije”, pojasnio je Kračković.
Bošković: Novinari moraju osjetiti da nisu sami
Pravni ekspert Mirko Bošković naglasio je da Protokol postavlja temelje operativnog modela koji
omogućava sistemsku zaštitu novinara. On je dalje pojasnio da će novinari kroz mehanizam
dobijati institucionalnu podršku u realnom vremenu. Bošković je, takođe, reko da je ključno da
znaju da u trenucima krize nisu sami, naglašavajući da će mehanizam unaprijediti procese
prijavljivanja incidenata, sprovođenje zaštitnih mjera i koordinaciju među institucijama.
Konferencija i potpisivanje Protokola simbolizuju ozbiljnu posvećenost crnogorskih institucija,
međunarodnih partnera i medijske zajednice stvaranju sigurnog prostora za novinare.
Iskustva sa terena
Na panelu „Šta novinarima treba od Mehanizma–iskustva sa terena”, novinarka Pobjede Ana
Raičković kazala je da je bila viktimizovana tokom postupanja nadležnih u slučaju napada na
nju.
“Saslušanja treba da traju što kraće, a ne šest sati koliko je na primer trajalo moje saslušanje
kod tužiteljke Vlahović”, navela je ona.
Fotograf Boris Pejović, kazao je da se tokom incidenta, kada su on i kolega Stevo Vasiljević
napadnuti u Gornjem Zaostru, osjećao napušteno i samo.
“Na terenu sam 25 godina. Ovaj slučaj bio je jedan od drastičnijih. Većina fotoreportera je bila u
nekoj vrsti problema, i mi smo navikli na pojedine sitne incidente, pokušavamo to sami da
riješimo. Radim 25 godina, nisam se nikad osjetio više ugroženim nego što sam se osjetio na
tom događaju”, naveo je.
Pejović je problematizovao i to što u redakcijama ne postoje interne procedure za izveštavanje
u kriznim situacijama i što većina redakcija nema adekvatnu zaštitnu opremu.
Novinarka TV E Svetlana Đokić kazala je da odabir tema koje novinari obrađuju itekako utiče na
njihovu bezbjednost, posebno na one koji istražuju kriminal i korupciju.
“Međutim, svjedočimo da nije samo odabir tema izvor mržnje, već je to itekako odabir medija
za koji radimo, što je nedopustivo”, poručila je Đokić.
Novinarka RTV Budva Tanja Mandić ukazuje da psihološka podrška u njenoj redakciju ne
postoji.
“Podršku sam dobila i na seminarima i u razgovorima sa svima vama” , navela je Mandić.
Smatra i da je solidarnost unutar medijske zajednkce bitna, kao i da je bitno da se medijski
radnici obavezuju da reaguju u slučaju napada na novinare, bez obzira iz koje redakcije dolaze.
Modratorka panela„Šta novinarima treba od Mehanizma–iskustva sa terena” bila je
novinarka Dragana Šćepanović.
