Kaznena politika u oblasti ilegalne eksploatacije prirodnih resursa u Crnoj Gori blaga i kao takva ne doprinosi zaštiti prirodnih resursa. To se navodi u analizi krivične odgovornosti u oblasti ilegalne eksploatacije prirodnih resursa, koju je za potrebe nevladine organizacije Eko-tim, uradila Ines Mrdović, pravna ekspertkinja.
“Sistem pravde je pokazao potpunu nedosljednost u procesuiranju i kažnjavanju krivičnih djela koja se odnose na zaštitu životne sredine. Šumska krađa je najčešće djelo iz ove oblasti, ali u većini slučajeva se izriču uslovne osude – čak 58,3% svih kazni. Najteža zatvorska kazna u analiziranom periodu bila je svega šest mjeseci, dok su najveće novčane kazne iznosile 800 eura. Ovako blage sankcije stvaraju osjećaj da je zakon beznačajan i ohrabruju dalju devastaciju prirode,“ istakao je Andrija Krivokapić iz nevladine organizacije Eko-tim.
Analiza presuda iz devet osnovnih sudova – uključujući Podgoricu, Bijelo Polje, Berane, Plav, Žabljak, Pljevlja, Rožaje, Bar i Herceg Novi – pokazuje da je u periodu od 2019. do 2023. godine donijeto ukupno 186 presuda u vezi sa krivičnim djelima protiv životne sredine.
Kako navode, većina presuda se odnosila na šumsku krađu, pri čemu su zatvorske kazne u zatvorskim prostorijama i prostorijama gdje osuđeni stanuje činile samo 27,5% svih presuda, dok su kazne rada u javnom interesu izrečene u 12,4% slučajeva.
Novčane kazne kao glavna sankcija donesene su samo u tri slučaja, dok su sudske opomene izrečene u jednom slučaju.
“Veliki broj ekoloških incidenata, poput prekomjerne eksploatacije riječnog nanosa Morače, prošao je bez ikakve krivične odgovornosti. Devastacija korita Morače, gdje je nivo rijeke smanjen sa 13 na tri metra, ostavila je katastrofalne posljedice na biljni i životinjski svijet, ali niko nije odgovarao. Za oporavak ove rijeke biće potrebne decenije i stotine miliona eura, a tužilaštva su smatrala da nema osnova za podizanje optužnica. To je apsolutno neprihvatljivo,“ naglašava Krivokapić.
Pored toga, analiza ukazuje da pravna lica gotovo nikada nisu procesuirana, iako javnost često ukazuje na štete koje nanose drvoprerađivači i građevinske firme.
„Dok se mali počinioci sankcionišu, firme koje zarađuju milione na nelegalnoj eksploataciji prolaze nekažnjeno. Sistem pravde ne funkcioniše jednako za sve, i to mora da se promijeni,“ poručio je Krivokapić.
Potrebno je, kako poručuje, otvoriti najširu javnu raspravu na svim nivoima zainteresovanih subjekata – državnih i lokalnih vlasti, pravosudnih, tužilačkih, inspekcijskih organa, grupa građana, ekoloških organizacija, medija – kako bi se došlo do pouzdanih stavova i najšireg konsenzusa u vezi sa modelima unaprjeđenja kaznene politike u oblasti ilegalne eksploatacije prirodnih resursa.
„Ako ne preduzmemo korake koji će dovesti da se stanje u praksi promijeni na bolje, izgubićemo ono što nas čini jedinstvenim – naše prirodne resurse, a na čemu bi trebao da se temelji naš budući privredni rast i razvoj, u skladu sa vizijom Crne Gore kao ekološke države”, poručio je Andrija Krivokapić.
