Program Evropa Sad 2 nije fiskalno neutralan, izlaže javne finansije eksternim uticajima i čini ih dodatno zavisnim od fluktuacija finalne potrošnje, piše u analizi koju je uradio Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Kako stoji u analizi, u slučaju da ne dođe do značajnog privrednog rasta, ne postoje mjere kojima bi se nadoknadili izgubljeni prihodi, pa se dovodi u pitanje njegova održivost, piše rtcg.me.
“Dok su kratkoročni pozitivni efekti ovog programa rast neto dohotka i smanjenje nejednakosti, djelujući stimulativno na finalnu potrošnju nastaviće da podstiče inflaciju u zemlji, i na taj način neutralisati povećanje raspoloživog dohotka za najveći broj građana. Stoga je potrebna detaljna analiza efekata i uticaja programa na standard građana i konkurentnost ekonomije”, piše u analizi.
U analizi se nadalje navodi da ne postoji jasno prezentovana i dokumentovana veza između mjera i politika predloženih u Nacrtu Fiskalne strategije i prethodno definisanih ciljeva, kao što su ubrzanje ekonomskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i ubrzana konvergencija ka zemljama Evropske unije.
“Stoga se preporučuje donosiocima odluka da kreiraju i sprovode one mjere i politike koje će rezultirati povećanjem stope privrednog rasta u dugom roku, a to mogu biti samo strukturne reforme na strani ponude praćene jačanjem institucija i adekvatnim pravnim okvirom. Planirana ulaganja u kapitalne projekte su značajno niža od od onog koji je potreban kako bi zemlja, sa nivoom dohotka i stepenom razvoja infrastrukture kao što je Crna Gora, ostvarila održiv privredni rast”, piše u saopštenju.
Milatovićev kabinet ističe da je neophodno uvažiti i značajne regionalne nejednakosti koje postoje, a što nije uzeto u obzir prilikom planiranja mjera, pa može dovesti do produbljivanja već postojećih regionalnih razlika.
“Visok nivo deficita budžeta, rast troškova kamata i rast javnog duga u narednom periodu neće doprinositi stabilnosti javnih finansija, pa je neophodno preduzeti konkretne mjere kako bi se minimizovali fiskalni rizici, budžetski deficit održavao u nivou manjem od tri odsto BDP-a, što je i obaveza u procesu pristupanja EU, a javni dug smanjivao. Suficit tekuće potrošnje jeste pozitivna, ali ne i dovoljna karakteristika prognoziranog fiskalnog okvira, pa se preporučuje donosiocima odluka da se aktivno posvete unapređenju fiskalne discipline, borbi protiv sive ekonomije i unapređenju efikasnosti javne potrošnje”, dodaju iz kabineta.
Takođe je dodatna preporuka jeste da se definiše metodologija za određivanje minimalne zarade koja bi obuhvatala rast troškova života i kretanje prosječne zarade, a sve u cilju povećanja predvidljivosti privređivanja i minimiziranja političkog uticaja u određivanju iste.
“Potrebno je detaljno sagledati promjene do kojih može doći u obračunu budućih penzija kao i promjene godišnjeg ličnog koeficijenta zaposlenog, pa se preporučuje detaljna analiza koja bi otklonila potencijalne nedoslijednosti i osigurala dugoročnu održivost isplate penzija. Planirane reforme nose rizik da suštinski promijene strukturu penzionog sistema u Crnoj Gori gdje bi penzija, umjesto ekonomske, postala dominantno socijalna kategorija”, zaključeno je u analizi.
