Žene koje zauzimaju visoko-pozicionirane funkcije najčešće meta napada korisnika društvenih mreža

Piše: Objavljeno: 15/03/2022

Korisnici društvenih mreža u Crnoj Gori najčešće upotrebljavaju neutemeljnu moralnu diskreditaciju na osnovu fizičkih karakteristika ili nepoštovanja stereotipnih uloga žene u društvu, a napadi se najčešće manifestuju prema ženama koje zauzimaju visoko-pozicionirane funkcije.

To je saopšteno na jučerašnjoj panel diskusiji „Uticaj rodno zasnovanih dezinformacija i online nasilja protiv žena u politici na proces demokratizacije i EU integracija u Crnoj Gori”, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Programska direktorica CeMI-ja, Teodora Gilić, kazala je da svjedočimo sve češćim pojavama sistemskog internet nasilja nad neistomišljenicima u Crnoj Gori, koje je koordinirano od razlicitih političkih centara, uključujući i političke partije, piše PR Centar.

„Pojedine politicke partije, koje se finansiraju gotovo isključivo novcem građana iz budžeta, plaćaju kampanje diskreditacije istaknutih pojedinaca na socijalnim mrežama. Istaknuti pojedinci u društvu, kreatori javnog mnjenja, lideri NVO postaju meta brutalnih kampanja neistina i uvreda. Cilj je zastrašiti one koji su meta, ali i zaprijetiti i svima ostalima koji iznose svoje mišljenje“, navela je Gilić.

Ukazala je da su jedna od najizloženijih grupa ovakvom vidu nasilja žene u politici, navodeći da društvo nema odgovarajući odgovor na suzbijanje ovog problema.

„CeMI je u ovom projektu analizirao pojavu mizoginije, širenje rodno zasnovaniih dezinformacija i online napade na žene čiji su poslovi javni, misleći na one koje se bave politikom, aktivizmom, novinarke itd. Primjetno je da se govor mržnje uvijek širi prema onim ženama koje javno iznesu svoje stavove na određena politička pitanja i dešavanja“, kazala je Gilić.

Ove žene su, kako je dodala, izložene seksističkim i mizoginim komentarima na društvenim mrežama, fotografije njihovog tijela se koriste za izradu neprimjerenih karikatura, „a sve sa ciljem da se iste diskredituju i na neki način “kazne” za bavljenje politikom odnosno “muškim poslom”“.

„U CeMI-ju vjerujemo da se ovom problemu treba posvetiti veća pažnja u društvu te da nam treba sistemski odgovor. Treba nam saradnja države, medija, socijalnih mreža, regulatornih tijela i nevladinih organizacija da bismo mogli da zaustavimo rastuće internet nasilje nad istomišljenicima“, rekla je Gilić.

Ocijenila je da je važno raditi na edukaciji žena o njihovim digitalnim pravima, naučiti ih da prepoznaju online nasilje i informisati ih o mehanizmima zaštite koji im stoje na raspolaganju.

„Stoga snažno zagovaramo jačanje institucionalne zaštite, kako bi se žene osjećale sigurnije u online prostoru, te bile osnažene da reaguju ukoliko postanu žrtve online nasilja“, poručila je Gilić.

Projektna koordinatorka, Centar za monitoring i istraživanje, Milica Zrnović kazalaje predstavljajući „Izvještaj o rodno zasnovanim dezinformacijama i online nasilju prema ženama u politici u Crnoj Gori“, da su u toj organizaciji sproveli monitoring koji se fokusirao na praćenje sadržaja, reakcija i komentara na Facebooku putem CrowdTangle platfrome od septembra prošle do februara ove godine.

„U periodu monitoringa posmatrana je aktivnost 79 stranica: 25 aktivnosti medija,  17 političkih partija, pet političara, 11 državnih organa, 21mim stranice. Uzorak je obuhvatio ukupno 115.532 objavljenih sadržaja“, navela je Zrnović.

Pojasnila je da se od uzokovanih sadržaja svega 995 (jedan odsto) ticalo ili je izvještavalo o mizoginiji, seksizmu u javnom diskursu, govoru mržnje uopšte, ali i osudama istog usmjerenog prema ženama u političkom i javnom životu u Crnoj Gori

„Monitoring je pokazao da se na društvenim mrežama najčešće upotrebljava neutemeljna moralna diskreditacija na osnovu fizičkih karakteristika ili nepoštovanja stereotipnih uloga žene u društvu, i tome slično, što kao svoju posljedicu donosi učestala zastrašivanja i pretnje ženama u politici, kako anonimne, tako i lične i direktne“, kazala je Zrnović.

Istakla je da je istraživanje pokazalo da se napadi najčešće manifestuju prema ženama koje zauzimaju visoko-pozicionirane funkcije, odnosno koje imaju ulogu u procesu donošenja odluka i upravljanju

„Redovno, na tapeti medija i komentara su žene poslanice, ministarke, nosioci izborni lista, i slično. U fokusu sadržaja su bile žene prisutne u političkom i javnom životu, i to: poslanica Draginja Vuksanović Stanković 29 odsto, poslanica Božena Jelušić 11 odsto, ministarka Vesna Bratić osam odsto, poslanica Aleksandra Vuković pet odsto, ministarka Tamara Srzentić četiri odsto“; rekla je Zrnović.

Ukazala je da je u posmatranom periodu, na uzrokovane sadržaje koji se tiču rodno zasnovanog nasilja prema ženama u politici, ukupno bilo 86.684 interakcija korisnika, navodeći da je najčešća reakcija like 55 odsto i smijeh 23 odsto.

„Kada govorimo o komentarima, a kojih je u period monitoringa bilo 14.261, kao glavna karakteristika primjetna je učestala pojava vulgarnih riječi koje su prisutne u okviru uzorkovanih sadržaja na Facebooku. Govor mržnje je prepoznat u 212 komentara na sadržaje mim stranica na Facebook-u 5.6 odsto, odnosno u 140 komentara na sadržaje medija 1.3 odsto“, kazala je Zrnović.

Pojasnila je da je, kad su u pitanju MiM stranice, monitoring pokazao da je čak 63 odsto uzorkovanih mim objava sadržalo elemente izrugivanja žena u politici kroz grafičke i video modifikacije i korišćenje tehnologije.

„Kada je u pitanju medijsko izvještavanje, više od polovine medijskih naslova je bilo informativnog karaktera, ali ne zaostaju ni oni koji informativnom dodaju i senzacionalistički ton. Uzorkovani medijski sadržaji koji su podijeljeni na Facebooku sa temama o nasilju nad ženama u politici najzastupljeniji su u obliku vijesti i saopštenja, odnosno reagovanja, dok su rijetki, skoro i da ne postoje članci koji omogućavaju dublji uvid u osjetljive teme, poput intervjua sa osobama čija su prava ugrožena ili u kojima se analitički, interpretativno i argumentovano pristupa nasilju prema ženama u politici, uz iznošenje kvalifikovanih tumačenja“, rekla je Zrnović.

Govoreći o reagovanju javnosti na slučajeve rodno zasnovanih dezinformacija i online nasilja nad ženama, Zrnović je kazala da se primjećuje da je u Crnoj Gori javna osuda, koja nije prisutna u svim slučajevima, jedina reakcija i sankcija.

„Kad su u pitanju prijave koje je CeMI primio, one su se odnosile na neprimjerene komentare usmjerene ka poslanicama Skupštine Crne Gore, a više od polovine prijava ticale su se komentara koji su bili objavljeni na zvaničnoj Facebook stranici jedne političke partije“, istakla je Zrnović.

Načelnica Direkcije za rodnu ravnopravnost, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, Biljana Pejović, kazala je da govor mržnje prisutan na društvenim mrežama gdje mediji ne posvećuju dovoljno pažnje njegovom cenzurisanju ili nemaju dovoljno kapaciteta da ga regulišu.

„Veliki je značaj masovnih medija za politike sprovođenja rodnih ravnopravnosti i njihova, kao i za ostvarivanje ciljeva rodne ravnopravnopravnosti. Usvojili smo više dokumenata kojima se kreatori medijskih politika pozivaju da preduzimaju odgovornost za uspješnost implementacije politike rodne ravnopravnosti, kao i države da doprinesu unapređenju medijskih politika“, rekla je Pejović.

Podsjetila je da nacionalni zakoni takođe obavezuju medije masovne komunikacije da izbjegavaju rodne stereotipe, rodnu diskriminaciju, kao i da aktivno doprinose politici rodne ravnopravnosti.

„Strategija rodne ravnopravnosti usvojena je prošle godine za period 2021-2025. gdje se navodi da bi mediji trebalo da vode računa o tome da ne odražavju rodne stereotipe, da redovno kroz svoju uređivačku politiku preduzimaju mjere za borbu protiv upotrebe seksističkog govora mržnje“, dodala je Pejović.

V.d. generalne direktorice Direktorata za strateško planiranje u javnoj upravi, međunarodnu saradnju i IPA projekte, Marija Hajduković, kazala je da su žene na funkcijama i u javnom životu u prilici da utiču na promjene, stvaraju društvo jednakih šansi, i da stvaraju prilike za neke nove djevojčice i djevojke koje, možda, nisu imale jednake.

„Kroz Strategiju reforme javne uprave za period 2022-2026, kao ključni dokument u oblasti javne uprave, prepoznali smo kao horizontalne ciljeve rodnu ravnopravnost, kojoj je posvećeno dosta pažnje i napravljeni su značajni pomaci, a prepoznate aktivnosti prožimaju se kroz sve strateške da doprinesu primjeni i promociiji ovog standarda“, navela je Hajduković.

Prema njenim riječima, kroz Agendu koja se odnosi na dalju digitalizaciju Crne Gore važno je promovisati i pokrenuti inicijative koje će afirmisati žene u javnoj upravi, ICT-u sektoru, platforme za djevojčice koje kodiraju,  iskoristiti momenat da digitalizaija svih procesa podjedanko bude rezultat rada i žena i muškaraca.

Hajduković je podsjetila da je važećim Zakonom o medijima govor mržnje predmet hitnog sudskog postupka, ali samo na zahtjev nadležnog tužioca, navodeći da se to smatra manjkavošću tog akta, jer se u praksi taj mehanizam slabo ili nimalo ne koristi.

„Takođe, govor mržnje nije u Krivičnom zakoniku zastupljen kao posebno krivično djelo. Crna Gora do sada ni u jednom strateškom dokumentu nije se bavila govorom mržnje i dezinformacijama. Izostanak saradnje i komunikacije među crnogorskim medijima, koje već duži niz godina onemogućavaju uspostavljanje efikasne samoregulacije, nepovoljno utiču i na borbu sa dezinformacijama i govorom mržnje“, istakla je Hajduković.

Ukazala je da najbolja evropska praksa pokazuje da se sa ovim problemom nije moguće boriti samo represijom ili regulacijom, već je, kako je kazala, neophodan minimum konsenzusa u novinarskoj zajednici kako bi se dao kredibilan odgovor na ovaj izazovan društveni fenomen.

„Ova i druga važna pitanja koja za predmet imaju dezinormacije, ulogu i značaj medija su tretirana i u prvoj Medijskog strategiji Crne Gore koja je trenutno na javnoj raspravi“, dodala je Hajduković.

Događaj je održan u okviru projekta ‚‚Borba protiv rodno zasnovanih dezinformacija i online nasilja nad ženama u politici u Crnoj Gori edukacijom žena i kampanjom zagovaranja”, koji je finansijski podržala Kanadska ambasada u Beogradu preko Kanadskog fonda za lokalne inicijative.

Creative
Kolumne
Ostalo
Posao
Vijesti
Skip to content