Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet juče je predložio Skupštini da usvoji rebalans budžeta i dio seta zakona potrebnih za realizaciju programa „Evropa sad 2“, na osnovu kojeg će se obezbijediti dodatni prihodi radi smanjenja doprinosa PIO i uvećanja minimalne zarade.
Tako su zeleno svjetlo dobile izmjene zakona o porezima na dodatu vrijednost, dobit pravnih lica i na dohodak fizičkih lica, dok su ostale tačke dnevnog reda u vezi izmjena zakona o doprinosima za socijalno osiguranje, akcize, otpis kamate na poreske obaveze i zakona o radu odložene za neku od narednih sjednica, piše Pobjeda.
Rebalans
Opozicija je bila stava da je suština rebalansa rekonstrukcija Vlade, a prema riječima Miloša Konatara (Ura) ministar finansija Novica Vuković „dobio je nezahvalnu dužnost da obezbijedi da sedam potpredsjednika formira kabinete“, kako bi bilo više zadovoljenih funkcionera.
Nikola Milović (DPS) je ocijenio da rebalans nije rezultat dobrog rada Vlade, već političkih apetita koji moraju da se preslikaju kroz finansijski sistem. Novo je samo povećanje broja članova Vlade i mnogo veće zapošljavanje i neproduktivna potrošnja, ocijenio je Milović dodajući da je sve to suprotno obećanjima premijera Milojka Spajića.
-Fiskalna strategija je dimna zavjesa za nepostojeći program „Evropa sad 2“ i rekonstrukciju Vlade. Iako se pokušava predstaviti da smo ostvarili enormni rast prihoda, gdje nam je veća proizvodnja, veće investicije, mi se bavimo samo rashodnom stranom. Razvijamo parazitski sistem i imamo sve veće zapošljavanje u javnom sektoru i to odražava ovaj rebalans budžeta – kazao je Milović.
Zdenka Popović (Demokrate) je ocijenila da rebalans ukazuje da su izvorni prihodi uvećani za 55,4 miliona eura, da su rashodi uvećani za 1,4 miliona, nedostajuća sredstva umanjena za 12,4 miliona, korišćenje depozita države umanjeno za 20 miliona, a kapitalni budžet je umanjen za tri miliona eura. Naglasila je da je kapitalni budžet za prvih sedam mjeseci veći za 20,4 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine. Ona je navela da su prihodi od turizma za sedam mjeseci 1,5 milijardi što je za 125 miliona više nego u istom periodu prošle godine, odnosno 95 miliona preko plana.
-Znači ne bavimo se samo rashodnom stranom budžeta, već se Vlada bavi i prihodnom stranom. U 2019. godini je PDV bio 695 miliona eura, a planom budžeta će biti 1,19 milijarde. Nećete mi reći da ovdje nema zasluge Vlade – kazala je Popović dodajući da je 2019. godine 72 miliona naplaćeno po osnovu poreza na dobit, a rebalansom za ovu godinu 205 miliona.
Milović je kazao da je to rezultat nevjerovatanog rasta lične potrošnje, velikog priliva građana iz Ukrajine i Rusije koji su u prosjeku trošili koliko i 25 odsto građana Crne Gore i toga što smo u 2022. godini imali najveću stopu rasta inflacije u posljednjem periodu od preko 17 odsto. Dodao je da se turizam u Crnoj Gori sveo na „trotoar turizam“ i „sindikalni turizam“ te da se većina gostiju hrani na šetalištu i marketima. Zdenka Popović mu je zamjerila što nikada javno nije analizirao ekonomsku situaciju u Crnoj Gori prije ulaska u politiku. Dejan Đurović (NSD) je preporučio ministru Vukoviću da ubuduće izglaganje počinje sa „danas Crna Gora žanje ono što je posijao DPS i posljedice njihove vladavine će se dugo osjećati“. Ukazao je da je Crna Gora 2006. godine bila dužna 701 milion, a krajem 2020. godine 4,4 milijarde eura ili 105 posto BDP-a. Tonći Janović (PES) je kazao da se rebalans odnosi isključivo na mandatorne troškove te da je u trezoru trenutno 600 miliona likvidnih sredstava.
Predsjednik odbora Boris Mugoša (SD) je ocijenio da ovaj rebalans, kao i svaki u prethodnih 20 godina, nije tehnički, već suštinski, jer nema ni reforme javne uprave, ni povećanja konkurentnosti privrede.
-Rashodi su povećani za 57 miliona, a izvorni prihodi za 55,4 miliona, što znači da je deficit uvećan za 1,4 miliona. Posebno što nije za pohvalu je što se tekuća budžetska potrošnja povećava za 63 miliona, a kapitalni budžet se umanjuje za tri miliona. PDV prilično pumpamo, vidjećemo do kraja godine kako će se to realizovati – kazao je Mugoša problematizujući rast troškova za usluge za tri miliona, te ugovora o djelu i službenih putovanja.
– Degutantno je da su službena putovanja i reprezentacije godišnje 6,5 miliona eura. Kad se pomene reforma uprave, odmah bukne još 500 do 1.000 radnih mjesta – kazao je Mugoša.
Dražen Petrić (PES) je ocijenio da se Mugoša nije borio protiv partijskog zapošljavanja u periodu prije 2020. godine, na što je Mugoša odgovorio da je uvijek kritikovao reformu javne uprave koja nikad nije zaživjela i prije i poslije 2020. godine, kada je broj povećan sa 50 na 80.000 zaposlenih u javnoj upravi.
Ministar Vuković je objasnio da ovaj rebalans tretira povećanje zarada za prosvjetu, nedostajuća sredstva za subvencije poslodavcima koji upošljavaju lica sa invaliditetom, za kamate, adaptaciju skladišta za rezerve nafte i isplatu potraživanja za bivše radnike ,,Radoja Dakića“. Navodi da kapitalni budžet nije smanjen, već su tri miliona preusmjerena Ministarstvu odbrane zbog obaveza prema NATO. Uvećanje službenih putovanja se, kako je naveo, dominantno odnosi na poslanike, ugovore o djelu, na plaćanje lokalnog osoblja u diplomatskoj mreži, a da su konsultantske usluge u okviru kapitalnog budžeta.
Porez na dodatu vrijednost
Opozicija je problematizovala i uvođenje stope PDV-a od 15 odsto za hotelski smještaj i ugostiteljstvo, dodajući da je to rast sa sedam odsto kada je riječ o smještaju.
-Zamislite kad smo ove sezone bili tako skupi, kad nivo usluge nije pratio cijene, mi kao posljedicu toga imamo pripremu za iduću sezonu sa povećanjem PDV-a. Kakva ćemo mi onda biti konkurentna turistička destinacija u odnosu na okruženje? Bićemo u samom vrhu po visini ove stope, iza nas su ostali samo Danska i Velika Britanija, a svi u regionu imaju nižu stopu – kazao je Milović dodajući da je ovo potpuno suprotno strategiji turizma te da smo uz to izgubili i avio-dostupnost.
Zdenka Popović je ukazala da ne možemo biti elitna destinacija bez razvijene infrastrukture dodajući da je komunalna infrastruktura katastrofalna te da od Budve do Tivta treba putovati dva sata.
-Mi godinama nijesmo ulagali u putnu infrastrukturu, željeznicu, aerodrome, putevi su nam iz socijalizma, a pričamo o elitnom turizmu i tome da se ekonomija mora zasnivati na uslugama, to je nespojivo. Pomoć turističkoj privredi može da bude smanjenje PDV-a, ali se sjetimo da je do 2020. godine PDV bio sedam i 21 odsto u zavisnosti od kategorije hotela, to je bila diskriminacija, na to je ukazala i Evropska komisija – kazala je poslanica Popović, naglašavajući da je stopa zbog pandemije bila spuštena na sedam odsto kao pomoć privredi.
Konatar je pitao zašto su se ovi zakoni predvidjeli kroz fiskalnu strategiju koja nije ni usvojena.
-Bilo bi logično da se usvoji fiskalna strategija pa onda zakoni koji su prvi put pomenuti u toj strategiji – smatra Konatar. Podsjetio je da je Centralna banka postavila neke znake pitanja u vezi sa strategijom, dodajući da bi bilo logično vidjeti što su sugerisali.
-Siguran sam da bi Novica Vuković došao kroz nekoliko mjeseci sa ovim zakonima, nakon razgovora sa strukovnim udruženjima, ali pošto je on u vladi „paf-paf“ premijera, on je rekao da to mora da ide odmah, jer su sad izbori, a obećali smo da će sve biti u oktobru. Tu neozbiljnost mogu da očekujem od premijera, ali ne od ministra finansija – kazao je Konatar.
Dražen Petrić (PES) je kazao da nije došlo do povećanja opšte stope PDV-a ni poreza na dobit pravnih lica, što je premijer i obećao. Dodao je da bi ovaj set zakona trebalo da omogući povećanje plate, a neće poremetiti konkurentnost privrede, već poboljšati poslovni ambijent, posebno ako se infrastruktura bude ubrzano gradila.
Mugoša tvrdi da ovi zakoni ne bi sada bili na dnevnom redu da nijesu uskoro izbori, imajući u vidu da većina njih stupa na snagu početkom iduće godine. Dodao je da će ovim zakonima „staviti u jedan džep 50 eura, a iz drugog uzeti 70 eura“.
-Koja je muka sa povećanjem PDV-a na publikacije i knjige, bioskope i pozorišta, koja je to poruka? Da ljudi ne čitaju nego slušaju političare – pitao je Mugoša dodajući da smatra da Ministarstvo finansija ništa od ovog ne bi predložilo da se prije godinu nije dalo obećanje za program „Evropa sad 2“, već se, kako kaže, moralo požuriti zbog izbora.
Ministar Vuković je kazao da hotelijeri u momentu poreskih olakšica nijesu spustili cijene, već iskoristili veće marže. Kazao je da niko ne pominje da je PDV sa 21 smanjen na 15 odsto za hranu i piće u restoranima i kafićima, već samo povećanje na smještaj. Naveo je da se ovim izmjenama stvara predvidljivi poslovni ambijent.
-Politike koje sprovodimo polako potvrđuju svjetske rejting agencije, Svjetska banka i Centralna banka koja je dala korektno mišljenje, ono što prepoznajem jeste cijeli smisao u setu zakona koje sprovodimo – kazao je Vuković.
Tonći Janović (PES) je poručio građanima da ih opozicija uporno uvjerava da ne mogu sebi da priušte ljetovanje sa 450 eura i da će ga još manje moći priuštiti sa 800 eura.
-„Evropa sad 2“ je samo nastavak „ES 1“ kada su se na identičan način sprovele reforme, tada se tangirao Fond za zdravstvo koji nije ukinut, već mu je budžet skoro pola milijarde, pa tako neće biti ugrožen ni Fond PIO niti će biti smanjene penzije, iako se time manipuliše – kazao je Janović.
Konatar tvrdi da sadašnje povećanje plata znači smanjenje penzije u budućnosti, te da se ne može pomoći ljudima koji ne mogu platiti ljetovanje, tako što će podići cijene u hotelima i restoranima.
Prihodi od igara na sreću
Ministar Vuković je kazao da će izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica Vlada dobiti nove za prihode od igara preko interneta i igara na sreću od 15 odsto, kao i prihode od samostalnih djelatnosti i od drugog fizičkog lica. Limit za oporezivanje dobitaka od igara na sreću je amndmanom određen na 300 eura.
Lidija Anđelić-Kukuljac iz Udruženja priređivača igara na sreću Montenegrobet je kazala da je zakon u tom dijelu neprimjenjiv i nepravedan, dodajući da zaposleni u kladionicama nemaju zakonsko pravo da traže lične podatke igrača, kako bi se mogao naplatiti porez od dobitka. Tvrdi da je to nemoguće ispratiti i u kazinima i na slot mašinama. Tako će, kako je navela, samo ostati onlajn sportsko klađenje, a igrači će smanjiti igranje, a nelegalni strani sajtovi će postati aktivniji.
-Potrebno je minimum pola godine da se odredi je li neko u dobitku ili ne, jer ako neko danas izgubi deset eura, neće biti oporezovan, a ako sjutra dobije, to ne znači da je na dobitku – kazala je Lidija Anđelić-Kukuljac.
Nikola Vujović iz Privredne komore je kazao da je prošle godine prihod od ove industrije bio oko 24 miliona eura, a da analize pokazuju da će se prihodi smanjiti, te da će se više izgubiti nego dobiti, imajući u vidu da se od ove mjere planiralo oko pet miliona eura. Ministar Vuković je kazao da je ovo zahtjev Svjetske banke, zbog čega se moglo doći do sive liste Manivala i da „ne vidimo investitore nikad“.
