Najava da će državnom budžetu do kraja godine faliti najmanje 170 miliona eura očekivana je zbog rasta plata i ostalih davanja, kazali su sagovornici Dnevnika RTVCG. Zbog najavljenog rasta kamatnih stopa od jeseni naši sagovornici tvrde da je sasvim svejedno da li ćemo se zadužiti na međunarodnom tržištu ili kod domaćih banaka. No sve to, kažu dugoročno neće imati efekta ako država ne uspije da oživi realni sektor.
Na naplatu nam sada kažu dolaze povećanje plata, uvođenje dječijih dodataka, vraćanja naknada za majke i ostalih olakšica iz prethodnog perioda koje nijesu pratili najavljeni prihodi.
“I to je poruka za građane Crne Gore, ako vjeruju da su postigli veliki uspjeh povećanjem minimalne zarade sada će sve to morati da vrate kada se vlada bude zadužila. Pošto u ekonomiji nema besplatnog ručka na kraju to neko mora da plati, a nema ko nego građani”, smatra novinar iz Srbije Miša Brkić.
Kada govorimo o zaduživanju države, a s druge strane znamo da privredi fali novca, a imamo mnogo novca u bankama to vam je jasan indikator da postoji problem u ekonomiji, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, piše rtcg.me.
Problem će kako su najavili donosioci odluka pokušati da riješe zaduživanjem i to prvo kod domaćih banaka. No, naši sagovornici upozoravaju da je era jeftinog novca iza nas.
“Centralne banke velikih država su počele da podižu referentne kamatne stope.Te referentne kamatne stope utiču na podizanje kamatnih stopa kod komercijalnih banaka.Tako da je Vladi svjedno gdje će se zadužiti na medjunarodnom tržištu ili kod poslovnih banaka”, kazao je Brkić.
Zbog očekivanog rasta kamatnih stopa od jeseni naši sagovornici smatraju da bi se zaduženje trebalo realizovati što prije. U međuvremenu kažu treba razmišljati i kako da se oživi ekonomija.
“Privreda je u posljednje vrijeme zapostavljena još od mjera koje su bile zbog pandemije kovida Ja nijesam vidio mjere koje su bile posvećene privredi . A moramo da znamo ukoliko ne ojačamo privredu i ne zavrtiomo taj novac mi ne možemo da očekujemo rast cg ekonomije”, saopštio je Mulešković.
Da bi sve to dugoročno dalo efekta, neophodno je, kako zaključuju naši sagovornici, da se racionalizuju troškovi i prestane s novim zapošljavanjima u javnoj upravi i državnim preduzećima.
