Vježbama povratite mir i balans u stresnim situacijama

Piše: Objavljeno: 06/04/2020

Piše: Mr Vesna Kraljević,  psihološkinja, psihoterapeutkinja terapisjkih metoda i osnivačica NVU “Autentik”

Dragi čitaoci/teljke portala Preduzetnica.me,

Sa urednicom portala dogovorila sam da pišem na temu stresa, a naročito stresa u doba Korona virusa kod preduzetnica. Razmišljala sam od čega početi i šta bi vam sada bilo od najveće pomoći.

Rečenica koja mi prva “pada” na pamet, a moj je svetionik kada mi se snovi, želje ili ciljevi nijesu ostvarivali glasi: “Ako se nešto nije desilo ili nije trebalo ili nije mu bilo vrijeme”.

Moram priznati da mi je trebalo vremena da ovo prihvatim kao realno objašnjenje i kao nešto čime ću se umirivati. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, ja sazrijevala, kockice života se slagale – kada bih se osvrnula iza sebe i razmislila o tim neostvarenim željama, ciljevima i vidjela gdje sam sada – morala sam priznati da je sve imalo smisla. Vrijeme je pokazalo da ostvarenje tih želja ne bi bilo dobro za mene, nijesam tada bila spremna za to ili me je nešto bolje i meni bliskije čekalo, ili …

Isto tako, sigurna sam da za svu trenutnu situaciju postoji neki globalni razlog, ali i za svakog od nas pojedinačni. Možda ste već naslutili neke, ali sam sigurna da će vrijeme pokazati svoje, iako nam sada ne izgleda tako. 

Svakako, kako ćemo regovati na ovu situaciju, kao i na sve druge, zavisi i od našeg generalnog stava, razmišljanja, životne filozofije, “naočara kroz koje gledamo svijet”. Te “naočare”, filozofija, stavovi – šarenoliki su i mnogo toga utiče na njih.

Stres je riječ koja je i prije virusa Korone, a i u njeno vrijeme, jednako aktuelan. Čini se da je sastavni dio života svih generacija modernog doba. Stresom sam se bavila na mnogim radionicama, a jedna od prvih tema koju sa polaznicima obrađujem je sama definicija stresa. Primijetila sam da nemamo svi istu (pa i ispravnu) njegovu definiciju .

On je čovjekova reakcija na neki događaj, a sam događaj nije stres, iako se tako čini. Stres je isključivo vezan za čovjekovu psihološku i fiziološku reakciju usljed nekog događaja iz okoline koja prijeti da ugrozi njegovo blagostanje, balans i mir koji svjesno ili nesvjesno doživljava kao prijetnju. Kakva će biti naša reakcija na stres umnogome zavisi od onih “naočara kroz koji gledamo svijet”. Ovo je važno da znamo, jer nam to saznanje govori da je moć u čovjeku i da isključivo od njega zavisi kako će se kasnije osjećati i kakve će odluke donositi.

Jedne od mojih naočara kroz koje gledam svijet su uprvo one s početka teksta. U stresnoj situaciji često mi to bude glavna misao i trudim da se da što objektivnije analiziram situaciju, a to znači da istaknem i pozitivne i negativne strane situacije. Svaka medalja ima dvije strane. Ne možemo samo gledati jednu. To je ista ona priča koju ste sigurno čuli, priča o fokusu. Fokus nam je, naročito u stresnoj situaciji, često samo na jednoj strani – ne vidimo drugačiju, širu sliku. Mozak se u situaciji stresa potpuno drugačije ponaša. Međutim, moramo biti mudriji i jači od toga.

Predlažem jednu najjednostavniju vježbu za sagledavanje obije strane medalje: Uzmite prazan papir i hemijsku olovku kojom ćete prepoloviti list papira vertikalno. Na lijevoj strani napišite negativne, a na desnoj strani pozitivne činjenice u vezi sa nekom situacijom. Ne radite ovo na brzinu, dajte sebi vremena, povremeno dopunite spisak ukoliko vam nešto padne na pamet ili se konsultujte sa najbliskijim ljudima i pitajte ih za njihovo viđenje, možda vam budu od pomoći.

Pokušavam da zamislim u kakvoj ste sada situaciji. Mnoge moje prijateljice su preduzetnice, dijelom sam i ja, i zaista znam da nije lako. Naročito onima koje imaju djecu, porodicu, ili su samohrane majke, koje su možda tek počele biznis ili one koje i nijesu imale podršku za pokretanje biznisa. Kako god da se osjećate, nemojte da krivite sebe ako ste postale negativne, pesimistične, rastrojene, agresivne, plačljive ili šta god. Normalno je. Ne možete sve i ne možete ni sebe uvijek kontrolisati, naročito ukoliko se dese stvari ovolikih razmjera. Vaša sadašnjost, a i budućnost je neizvjesna, normalno je da se sada drugačije osjećate. Nije sve baš onako kako ste planirale. Ljubav, zahvalnost, strpljenje i mudrost neka budu, kao i do sada, vaši glavni aduti!

Stres koji se kod vas sada javio vjerovatno je prilično složen i sastoji  se od nekoliko glavnih osjećanja kojima dominiraju strah, krivica, osjećaj neuspjeha, tuga, bijes i ljutnja.

Da li ste znale da je strah emocija isključivo vezana za budućnost, a tuga najčešće za prošlost. Ako imamo neke od ovih osjećanja, znači da nijesmo u sadašnjem trenutku. Biti u sadašnjem trenutku  po mnogim terapeutima i guruima najbolje je stanje i jedino ispravno, u kojem čovjek treba da bude.

Znam da nije lako, naročito sada. Zato nam mindfulness nudi pregršt vježbi koje nam to omogućavaju. Jedna najjednostavnija izgleda ovako: Odvojite par minuta samo za sebe. Nabrojite polako i detaljno šta sve vidite oko sebe odnosno postanite svjesni svega oko vas, do detalja. U sebi govorite kao u sledećem primjeru: Vidim sto, 4 stolice braon boje, nadstonjak zelene boje i na njemu staklenu vaznu sa 5 cvjetova unutra. Vidim zid bež boje i na njemu 3 slike. Na prvoj slici vidim…. Zatim nabrojite šta sve čujete, odnosno postanite svjesni zvukova oko sebe. Na kraju, osvijestite svoj dah, osvijestite  emocije, uporedite vaše stanje sada i ono prije vježbe. Da li ima razlika i ako ima u čemu su ? Tijelo i psiha su potpuno povezani. Sve što radimo utiče na naš mozak, raspoloženje i obratno. Sigurno ste već čule o takozvanim hormonima stresa i sreće. Da, oni zaista postoje. Feel good hormoni luče se pri zagrljaju, druženju, smijanju, slušanju muzike, radu u kom uživamo, bilo čemu u čemu uspijevamo, tokom fizičkih aktivnosti, konzumiranja ugljenih hidrata (nije uzalud što čokolada popravalja raspoloženje). S toga, bitno je da u ovom vremenu damo svojoj psihi, mozgu ali i tijelu, dodatnu potporu i podršku, i uvedemo neke od ovih aktivnosti i prilagodimo ih u kućnim uslovima, praktikujemo mindfulness vježbe, meditacije i vizualizacije, tehnike disanja i slično. Sve to, dovešće nas u mirnije stanje u kom ćemo realnije razmišljati o svemu i ljepše se osjećati.

Za kraj, iz psihološke kuhinje NVO “Autentik” jedan recept koji sam nazvala “Vježba koja vraća osmijeh na lice i grije srce”.

Creative
Kolumne
Ostalo
Posao
Vijesti
Skip to content