Ogromna količina grobnih priloga, uključujući posude za vino, pronađena je u grobnici kraljice Meret-Neith u nekropoli Umm al-Qa’āb u Abydosu.
Arheolozi su otkrili tragove staroegipatskog vina, koje je, staro 5000 godina. Dok su istraživali grobnicu kraljice Prve dinastije, tim je otkrio stotine vinskih posuda koje datiraju iz 3000. godine prije Nove ere, a koje su sadržavale ostatke vina. Nalazi takođe bacaju svjetlo na život i status tajanstvenog monarha, o kojem se vrlo malo zna, prenosi rtcg.me.
Područje je dom nekoliko kraljevskih grobnica, prvenstveno iz ranog dinastičkog razdoblja, uključujući faraona Narmera, koji se smatra zaslužnim za ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egipta i osnivanje Prve dinastije (oko 3.000. pr. Nove ere).
Meret-Neith je jedina žena sa vlastitom grobnicom na kraljevskom groblju u Abydosu, što znači da je vjerovatno bila najmoćnija žena tog razdoblja; međutim, njen pravi identitet i uloga ostali su misterija.
Otkriće opsežnih grobnih priloga u njenoj grobnici pomažu zacimentirati njen istorijski značaj, kao i otkriće natpisa koji svjedoče da je bila zadužena za urede centralne vlade, uključujući riznicu.
Ova otkrića potiču nagađanja da je ona možda bila prva žena faraon u starom Egiptu i stoga prethodnica kasnije kraljice Hatšepsut iz 18. dinastije.
Nekoliko vinskih posuda s kojima je bila pokopana bile su nevjerovatno dobro očuvane, neke čak i dalje zapečaćene u izvornom stanju, zajedno s ostacima iskonskog plonka i, u nekim slučajevima, očuvanim sjemenkama grožđa.
Na drugim mjestima u kompleksu grobnica nalazile su se grobnice 41 dvorjana i slugu. Tim je otkrio da su te, kao i grobna komora Meret-Neith, građene od nepečenih opeka od blata, gline i drva u nekoliko faza tokom dugog vremenskog razdoblja.
Ovo, kažu oni, dovodi u pitanje unaprijed stvorene ideje o pogrebnim praksama Prve dinastije, naime korišćenje ritualnog žrtvovanja ljudi, što se često pretpostavlja, ali nije dokazano.
Nadaju se da bi iskopavanje moglo otkriti dodatne informacije o kraljičinom životu, kao i o ovom razdoblju istorije. Nalazi bi nas takođe mogli naučiti o ranoj proizvodnji vina.
“Otkriće zapečaćenih, netaknutih staklenki za vino u Abydosu, zajedno s dobro očuvanim košticama grožđa, ima potencijal značajno izgraditi naše razumijevanje nekih od najranijih proizvodnje, upotrebe i trgovine vinom u drevnom Mediteranu i Sjevernoj Africi”, kazao je Emlyn Dodd , predavač na Institutu za klasične studije, koji nije bio uključen u rad.
“Analiza ostataka ostavljenih u staklenkama, na primjer, mogla bi rasvijetliti hemijski sastav vina koje je nekad bilo unutra, otkrivajući njegov profil ukusa i sve sastojke aditiva koji su korišćeni”, objasnio je naučnik.
