Cijene sirove nafte i pšenice nastavile su trend pada na međunarodnim berzama.
Barel nafte je sada oko 95 dolara, kao što je bio sredinom februara ove godine.
Ukoliko bi se ovaj trend nastavio cijene goriva u Crnoj Gori za deset dana, ponovo bi mogle biti niže za sedam do deset centi, pišu Vijesti.
Cijena pšenice na glavnoj evropskoj berzi Euronext u Parizu sada je oko 340 dolara po toni, što je za 100 dolara niže nego u maju ove godine, a za svega 20 dolara više nego u periodu prije početka rusko-ukrajinske krize iz februara.
Na glavnoj sjevernoameričkoj berzi u Čikagu tona pšenice sada košta oko 290 dolara, dok je u maju u jednom trenutku dostigla 470 dolara.
Na Produktnoj berzi u Novom Sadu u ovom uporednom periodu cijene pšenice su smanjene sa 44 na 36 dinara po kilogramu.
Razlozi pada cijena nafte su odluke zemalja najvećih proizvođača Organizacije država izvoznica nafte (OPEC) da od septembra povećaju proizvodnju kako bi za kupce iz EU zamijenili rusku naftu, ali i pad ekonomije i najava recesije u SAD-a i još nekim zemljama što smanjuje potražnju. Takođe ruska nafta uspješno nalazi kupce u Kini, Indiji i drugim azijskim zemljama.
Odluka Vlade o smanjenju akciza na gorivo za 50 odsto važi do kraja avgusta, nakon čega će se ponovo odlučivati da li će se nizak nivo akciza nastaviti ili će biti vraćene za neki procenat ili na puni iznos.
Razlozi za pad cijena osnovne žitarice, prema ocjenama analitičara, je uspješno završena žetva u većini država i bolji rod nego ranije, kao i početak izvoza iz Ukrajine.
Pad cijena naftnih derivata na međunarodnim berzama se vrlo brzo, u roku od najviše 14 dana, reflektuje na maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori.
Međutim, da bi se pad cijene pšenice osjetio u nižim cijenama brašna, hljeba, tjestenina i peciva potrebno je znatno duže vremena, odnosno da mlinari, pekari i trgovci prodaju svoje zalihe kupljene po ranijim većim cijenama.
Iz Produktne berze navode da nije izvjesno da će se pad cijena pšenice nastaviti i da sve zavisi od krhkih međunarodnih odnosa.
