Švedska je trenutno najnaprednija zemlja svijeta kad je riječ o bezgotovinskom plaćanju, a njihove banke predvodnici su tog trenda.
Čak ni u javnom prevozu više ne prihvataju gotovinu, a velika je šansa da će u prodavnicama, restoranima, muzejima, hotelima kupac ostati bez robe ili usluge ako nema neki oblik digitalnog plaćanja.
U vrijeme pandemije objavljeno je da kovanice i novčanice već dugo nisu omiljeno sredstvo za plaćanje u toj zemlji, a da je virus korona taj trend samo pojačao.
Čak je i centralna banka upozoravala građane na to u strahu da bi gotovina mogla fizički u potpunosti da nestane.
Njemački nedjeljnik „Fokus” objavio je da svega 16 odsto djece u toj zemlji dobija džeparac u gotovini, a 84 odsto posjeduje digitalne štedne knjižice. Istraživanje je pokazalo da u Švedskoj generacija između 18 i 34 godina u 75 odsto slučajeva ne plaća gotovinom.
Međutim, oni koji se u toj zemlji zalažu za gotovinska plaćanja imaju zamjerke da i pored strahovanja države da keš nestaje iznenađuje to da čak ni poreska uprava ne prihvata nikakva gotovinska plaćanja.
Jedine ustanove koje su zakonski obavezne da prime gotovinu prilikom plaćanja participacije su bolnice.
Kako se navodi, nedavno istraživanje koje je sprovela švedska centralna banka pokazalo je da je samo osam odsto građana platilo kovanicama ili novčanicama svoju posljednju kupovinu.
Do prije samo deset godina kešom je plaćalo 40 odsto građana. Interesantno je, kako se ističe, da čak ni stariji, koji inače teško prihvataju nove tehnologije, više ne koriste gotovinu, prenosi rtcg.me.
Istraživanje pokazuje da je udio osoba u dobi od 65 do 84 godine koje kažu da su koristile gotovinu za posljednju kupovinu pao na devet odsto. Većina švedskih građana nikad u rukama nije imala krupnije novčanice i često ne znaju kako izgledaju.
U posljednje vrijeme ubrzano nestaju i fizičke, plastične kreditne i debitne kartice, a zamjenjuju ih digitalne i mobilne verzije, kao razni drugi oblici instant digitalnog plaćanja.
Mediji navode da ukupna gotovina Švedske danas iznosi tek nešto više od jedan odsto ukupne mase novca, a analitičari očekuju da će za petnaestak godina gotovina potpuno nestati i da će Švedska, vjerovatno prva u svijetu, postati bezgotovinsko društvo.
Na gotovinu se gleda kao na bespotrebni trošak i sigurnosni rizik, kao i stalnu metu falsifikovanja. Osim toga, mediji podvlače i da je digitalne transakcije lakše kontrolisati.
Susjedne skandinavske zemlje takođe bilježe sličan trend, ali recimo u Danskoj postoji zakon koji kaže da su sve prodavnice sa osobljem dužne da primaju gotovinu, uz određene izuzetke noću. U Norveškoj vlada takođe predlaže pooštravanje zakona o gotovini.
U Švedskoj već godinama postoji Gotovinski pokret – organizacija koja se bori protiv nestanka gotovine u javnosti i upozorava da ta zemlja nije predvodnik trenda nego da je ostala usamljena u ekstremnoj digitalizaciji plaćanja.
Ova organizacija uvela je nagradu za svakoga ko se istakne u smislu kršenja tog trenda.
Ove godine novčanu nagradu od oko hiljadu eura osvojio je kiosk na željezničkoj stanici u Kopingu koji je nastavio da prodaje putne karte za gotovinu čak i nakon što je švedska Državna željeznica ukinula takvu mogućnost.
