Udruženje preduzetnica Crne Gore od 2013. godine organizuje trećeg petka, (maja mjeseca) međunarodnu konferenciju “Moć žene“ kojom se obilježava Svjetski dan ženskog preduzetništva. Konferencija pored žena u biznisu i privredi, okuplja i donosioce političkih i društvenih odluka u zemlji i regionu. Sama konferencija obuhvata panel diskusije i B2B sastanke žena iz regiona, a praćena je sajmom ženskog preduzetništa i dodjelom nagrada uspješnim preduzetnicama, institucijama i pojedincima koji podstiču razvoj ženskog preduzetništva.
Konferencija podstiče jačanje i umrežavanje žena regiona, promoviše žensko preduzetništvo, zagovara veće učešće žena u kreiranju poslovnog okruženja i razvoju privrede, o alternativama i povezivanju tržišta, dobrim primjerima i praksama preduzetništva i jačanju kapaciteta poslovnih organizacija koje se bave ženskim preduzetništvom.
Pored panel diskusije, konferencija je obuhvatala i dodjelu godišnjih nagrada za doprinos u razvoju ženskog preduzetništva u zemlji i regionu, institucijama i pojedincima koji podstiču razvoj ženskog preduzetništva.
U organizaciji Udruženja preduzetnica Crne Gore održana je sedma po redu konferencija, pod nazivom “Moć žene’’, u sklopu koje je održan sajam ženskog preduzetništva. Ženama iz različitih oblasti pružena je prilika da se i ove godine predstave na najbolji mogući način, i da prikažu svoju djelatnost i kreativnost.
Konferenciju je pratio i Internacionalni sajam ženskog preduzetništva u Mall of Montenegro na I, II i III spratu od 18. – 20. maja. Pored ostalih uspješnih preduzetnica, svoje proizvode izlagalo je i 17 polaznica programa za ekonomsko osnaživanje žene, koje se finansirano od strane Evropske unije, a sprovodila ga je kancelarija UNDP-a u Crnoj Gori u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava.
Na sajamu su se predstavile i žene sa domaćim proizvodima i umjetničkim zanatima, te je tako Udruženje preduzetnica Crne Gore organizovalo još jednu uspješnu manifestaciju sa ciljem promocije domaćih proizvoda, ručno izrađenih predmeta, ženskog stvaralaštva i ostalih kreativnih industrija.
Foto: Preduzetnica.me
Obilaskom štandova uslijedilo je pravo šarenilo. Ručno rađeni nakit od čega veliki dio toga stvaraju vrijedne ruke Azre Musić. Ne krije da najviše pažnje na štandu privlače upravo unikatne naušnice i narukvice rađene od gline.” Za glinu treba puno ljubavi, vremena, ideja… Ističe da je ključna kreativnost.
Smatra da ovaj hobi može postati unosan posao sa idealnim mogućnostima za dalji razvoj. Kako je kazala, nakit je upotrebni komad koji je veoma inspiriše. Igra boja, materijala, modela je veličanstvena, te samim tim raste broj ideja za sve novo što će biti kreirano njenim rukama. Komadi nakita posjeduju glatkoću, finoću i osjećaj pripadanja koji dodirom pod prstima ruku čini jedinstveni osjećaj. Nakit zahtijeva potpunu preciznost u radu. Materijali su različiti i omogućavaju izradu nekog sasvim novog, drugačijeg komada i samim tim interesantan je za rad.
Štand krasi velika i bogata lepeza bižuterije, aksesoara, galanterije, garderobe i raznih ukrasa. Inovativnost, kao i praćenje trendova, kvalitet ali i potrebe klijenata, jesu želje i zadaci gopođe Musić. Smatra da je ključ njenog poslovanja atraktivnost u ponudi proizvoda i jedinstvenost istih, kao i kvalitet usluge, ljubazni i iskreni savjeti kako bi klijent spoznao da je na pravom mjestu, pri izboru poklona za sebe i svoje najdraže.
Foto: Preduzetnica.me
Nekoliko štandova niže, nalazio se štand i gospođe Violete Ruso iz Podgorice ispred butika “S&B“. Na njenom štandu dominirala je uglavnom bižuterija. U kratkoj izjavi za Preduzetnica.me ne krije da su posjetioci zainteresovani za njen štand, te da su sajmovi poput ovoga preduzetnicama zaista korisni.
Njen nakit je namijenjen ženama koje se osjećaju snažno, koje znaju da u centru sebe imaju jedno jezgro snage iz koga mogu da crpe svoje ushićenje životom. Želja joj je da njen nakit služi kao podsjetnik da taj centar postoji. U isto vrijeme, on je za ženu koja želi da gradi svoja pravila i koju nije strah da ih dijeli sa drugima.
Violeta smatra da se komadi nakita povezuju sa svojim novim vlasnicima, te tako prepoznaju jedni druge. Postoje i komadi nakita, koji bi na vrlo dobar način dopunili gotovo svaku kolekciju nakita, bilo koje poslovne žene. ‘’Uz pažljiv odabir formata, oblika, boje, vjerujem da se svaka žena ima pravo osjećati samouvjereno.’’
Sajmovi poput ovog su najbolji način prezentacije rada jednog kreativca. Dodaje da je sajam istinski dobar način provjere koliko je drugima zanimljivo to što radite. Bitno je učiniti te komade vidljivim što većem broju ljudi. ‘’Njihovo zadovoljstvo je jedina mjera vrijednosti onoga što radim.“
Inspiracija joj može biti sve što je okružuje: materijali, ljudi, muzika. Vjeruje da bez posvećenosti nekoj ideji, nekom poslu ili stvaranju bilo čega, ne može se doći do dobrih rezultata. Svaki komad nakita je nešto novo i drugačije.
Foto: Preduzetnica.me
Na štandu kod preduzetnice Milijane Cice Čabarkape mogli su se naći proizvodi na bazi: meda, propolisa, med vrhunskog kvaliteta, ljekovito bilje i od njega pripremljeni različiti proizvodi poput (tinkture, melemi i kreme) .Osim što su bili u prilici da predstave svoje proizvode, izlagači su razmjenjivali iskustva i ideje, te smjernice za nove, prepoznatljive proizvode.
Na pitanje kako je zadovoljna potražnjom, Milijana odgovara: ‘’Imajući u vidu da je kvalitet naših proizvoda prepoznatljiv već duži niz godina, veoma sam zadovoljna. Dugo je trebalo raditi, truditi se i dokazivati, ali smo uspjeli.’’
Osim pčelarstva, Milijana se bavi i proizvodnjom ljekovitog bilja.
“Ljekovito bilje je važan činilac u našoj proizvodnji. Potrebno je ogromno znanje da bi se neko bavio ovim poslom. Ja to znanje imam, i svakodnevno ga koristim. Moja ponuda sa ovim kombinovanjem pčela i ljekovitog bilja je dobila i na obimu i na kvalitetu. Budući da smo veći dio godine u prirodi sa pčelama, to je stvorilo i uslove da sam uvijek na pravom mjestu u pravo vrijeme. Tako uvijek uberem šta mi treba u vrijeme kada treba.”
Ona dodaje da bi voljela da ima više sajmova poput ovoga za promovisanje ove vrste proizvodnje, gdje potrošači mogu kupiti proizvode direktno od proizvođača. Smeta joj što trgovinski sektor, ili pak nakupci, daju sebi za pravo da zarade više od samog proizvođača. “Mi plaćamo porez kao poljoprivrednici i naš proizvod tako bude još jednom oporezovan.’’
Izazova joj kako kaže ne fali. ‘’Ovim se bavim 44 godine, tako da sam navikla na izazove. Mi žene smo borci iz sjenke, ali uvijek pobjeđujemo“- samouvjereno zaključuje Milijana.
