Već više od dvije decenije, trend gradnje zgrada i apartmana na crnogorskom primorju ne jenjava, a stučnjaci kažu da upravo to predstavlja veliki problem. Rezultat je mnoštvo objekata koji nemaju arhitektonsku vrijednost, i koji ne privlače turiste.
Baš “apartmanizacija crnogorskog primorja” pravi je termin da se objasni trend izgradnje koji devastira ionako već ugrožene prirodne resurse, dovodeći pod znakom pitanja i valorizaciju turističke destinacije, poručuju iz Inženjerske komore Crne Gore.
“Apartmanizacija je posljedica neadekvatnog planiranja koja nije unaprijeđena kroz rješenja a tu se izlazi u susret investitorima koji žele da iskoriste prostorne kapacitete a kao rezultat imamo objekte koji nemaju arhitektonsku vrijednost a narušavaju krajolik pričinjavajući štetu prirodi a samim tim i društvu”, kazala je arhitektica Maja Delić.
Delićeva napominje da struka mora da insistira na kalitetnoj arhitekturi.
“Kod lokacija na kojima gradnja nije započeta treba se vratiti korak nazad. Treba sagledati rizike i donijeti rješenja da se planovi stave van snage kako bi se prostor zaštitio”, dodala je.
Da takozvana apartmanizacija na našem primorju nije dobra za turizam – pojašnjava turizmolog Rade Ratković. Kaže da se ne radi o rizortima i turističkim apartmanima koji su za razvoj turizma poželjni, već o takozvanim sekundarnim stanovima.
“I oni nemaju značajniji ekonomski impakt, ono opterećuje resurse i daje karakter destinaciji masovni. Barata se sa cifrom da ima 35.000 kreveta u sekundarnom stanovanju i ono određuje sudbinu i doživljaj destinacije”, kazao je Ratković.
“Treba podići svijest jer turista kada se odlučuje za destinaciju oni gledaju šta će im se pružiti van smještaja koji odaberu”, dodala je Delićeva.
Ratković upozorava na novu moguću pojavu, da domaći hotelijeri razmišljaju u tom pravcu da i svoje hotele pretvore u apartmane.
“Odnosno da ukinu hranu i piće, teško mogu da nađu radnike i prijeti opasnost da to bude još masovnije, to je najveći struktruni problem Crne Gore”, kazao je Ratković.
Mnoge zemlje Mediterana donose zakone da se zabrani dnevno izdavanje stanova. Toj inicijativi pridružila se i Hrvatska. Crna Gora međutim, poručuje Ratković, nije dala ozbiljnu reakciju.
“Zato što to odgovara centrima moći i kapitala, jer tu se zarađuje velika para, i onda sa tim parama često i ne znamo koliko se naplaćuju stanovi na dan i sat, a to pomaže političke kampanje, ali za naciju to nije dobro i destinaciju”, dodao je Ratković.
Ovom problemu, napominju stručnjaci davno se trebalo stati na kraj. Ratković kaže da je problem prekomjerne gradnje u fokusu političarima, samo u predizbornim kampanjama kada obećavaju građanima. Nakon izbora, poručuje turizmolog, na svaki problem se zaboravi.
