Spano, Mijatović i Abazović u Budvi: Bez rodne ravnopravnosti nema pravedne države

Piše: Objavljeno: 03/04/2022
featured image

Obuke o rodnoj ravnopravnosti, međusobna saradnja i razmjena dobrih praksi među sudijama u regionu su ključni za ostvarivanje rodne ravnopravnosti, poručeno je na otvaranju prvog Pravosudnog foruma „Rodna ravnopravnosti i Zapadni Balkan“ koji se održavao 1. i 2. aprila u Budvi (Crna Gora).

Forum je organizovao AIRE centar uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

Forum je okupio sudije Evropskog suda za ljudska prava i sudije i stručnjake iz regiona kako bi razgovarali o ključnim načelima rodne ravnopravnosti uspostavljenim praksom Evropskog suda za ljudska prava.

Robert Spano, predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, je istakao da sudije imaju važnu ulogu u odupiranju stereotipima, razbijanju predrasuda i razvoju svijesti o rodnoj ravnopravnosti.

„Svi mi na taj način doprinosimo ostvarenju rodne ravnopravnosti, koja je od ključnog značaja za funkcionisanje demokratije i dobrog upravljanja, kao i za unapređenje dobrobiti za sve“, poručio je predsjednik Spano.

U uvodnom obraćanju Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava Savjeta Evrope je naglasila da će nasilje nad ženama, uključujući nasilje u porodici, „postati pošast prošlosti samo ako zajedno radimo na suzbijanju strukturne i intersekcionalne diskriminacije i ostvarenju rodne ravnopravnosti“.

„U vremenima velikih izazova, koji dalje pogoršavaju nasilje i diskriminaciju s kojom se žene i djevojčice svakodnevno suočavaju, Istanbulska konvencije ostaje naš svjetionik u iskorjenjivanju ove pojave, osporavanjem patrijarhalnih stavova koji je omogućavaju, obezbjeđivanjem zaštite žrtava i kažnjavanjem učinilaca i jačanjem svijesti o njenom efektu na žene i  djevojčice, kao na društvo u cjelini“, dodala je komesarka Mijatović.

Forum je pružio priliku sudijama i pravnim stručnjacima da govore o rodnoj ravnopravnosti, rodno zasnovanom nasilju i nasilju u porodici, kao i o primjeni prakse Evropskog suda za ljudska prava u regionu.

Biljana Brejtvejt (Biljana Braithwaite), direktorka Programa za Zapadni Balkan AIRE centra, je navela da rodna pristrasnost i rodni stereotipi koji su prisutni i u pravosuđu utiču na mogućnost žena da ostvare svoja prava pred sudovima u regionu.

“Osim rasprave o praksi Evropskog suda za ljudska prava, važno je raditi i na promjeni stavova prema ulogama muškaraca i žena u društvu, a posebno unutar pravosuđa, kako bismo uistinu osigurali učinkovitu zaštitu ljudskih prava”, dodala je direktorka Brejtvejt.

Forumu je prisustvovao i Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, koji je naglasio da je Crna Gora, kao buduća članica Evropske unije, u cjelosti posvećena jačanju vladavine prava.

„Jedan od temelja pravedne države jeste ostvarivanje istinske rodne ravnopravnosti. Naša vizija je moderno i prosperitetno društvo koje poštuje i na jednak način tretira sve svoje građane i građanke”, dodao je potpredsjednik Abazović.

Zamjenik britanske ambasadorke Stiv Erik (Steve Arrick) je rekao da svi znamo da je širom Zapadnog Balkana praksa izricanja kazni za rodno zasnovano nasilje nedosljedna.

„Često se uzima u obzir i širok spektar olakšavajućih okolnosti, što dovodi do nižih kazni za počinioce. Rezultat je pravosudni sistem koji ne djeluje kao dovoljno jak faktor odvraćanja od rodno zasnovanog nasilja”, istakao je Erik.

On je takođe dodao da je Ujedinjeno Kraljevstvo sklopilo partnerstvo sa AIRE centrom „kako bismo sagledali načine na koje možemo da podržimo pravosudni sistem tako što ćemo izgraditi bazu dokaza, uključiti najbolje prakse i omogućiti razmjenu iskustava između kolega iz pravosuđa širom Zapadnog Balkana“.

Sudija Evropskog suda za ljudska prava Ivana Jelić istakla je da je ovo značajan skup za Crnu Goru i region, kao i za Evropu.

“Region je taj u kome postoji onaj krajnji momenat kada moramo više obratiti pažnju na rodnu ravnopravnost, boriti se protiv rodno orijentisanog nasilja, bilo u porodici ili uopšte prema djevojčicama i ženama. Moramo se boriti protiv mizoginije koja je uzela maha, protiv onih predrasuda i rodno zasnovanih stereotipa koji blokiraju ono što je vrhovni princip zaštite ljudskih prava, a to je jednakost svih pred zakonom i u pravima”, navela je Jelić.

Slobodan Šarić, savjetnik za vladavinu prava na projektu Pravna reforma za ekonomski razvoj na Zapadnom Balkanu – GIZ GmbH je naveo da je projekat GIZ “Pravna reforma za ekonomski razvoj” u saradnji sa Savjetom Evrope i GIZ sačinio Smjernice za rodno odgovorni pristup presuđivanju u predmetima rodno zasnovanog nasilja.

„Ovaj dokument će pomoći sudijama u usvajanju rodno odgovornog pristupa u svom radu i obezbijediti da zakone tumače u skladu sa suštinskim pojmovima ravnopravnosti i međunarodnih ljudskih prava“, dodao je savjetnik Šarić.

Creative
Društvo
Kolumne
Ostalo
Posao
Uncategorized
Vijesti
Zabava