Premijer Milojko Spajić naglasio je da program „Evropa sad 2“ nikome nije smanjio penzije. Pozvao je penzionere koji smatraju da su dobili manji iznos da se jave njegovom kabinetu, obećavajući da će lično uplatiti razliku na njihov račun.
-Garantujem da niko nije primio manju penziju – istakao je Spajić na sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu.
Govoreći o inflaciji i rastu cijena, Spajić je odgovornost pripisao prethodnoj vladi i eksternim faktorima, poput rata u Ukrajini, ali je dodao da je aktuelna vlada uspjela preokrenuti inflaciju u deflaciju, piše Pobjeda.
Spaić je najavio suficit tekuće potrošnje u narednoj godini i garantovao da računi za struju u januaru neće rasti, uz subvencije kako bi građani bili zaštićeni od povećanja troškova.
Nema smanjenja penzija
- Pozivam sve penzionere da provjere svoje bankarske račune i izvode iz računa i da se jave Kabinetu predsjednika Vlade dopisom, ukoliko je bilo ko od njih primio manju penziju zbog „Evrope sad 2“. Ja ću lično tu razliku da uplatim sa mog računa – kazao je Spajić u Skupštini odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića, da li program „Evropa sad 2“ dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), kao i cijene električne energije.
On je podsjetio da je mjesec i po prije početka sprovođenja programa „Evropa sad 2“, postojala zaglušujuća kampanja koja je bila na fonu da će se penzije smanjiti kada se povećaju prosječne zarade u Crnoj Gori.
Takođe, kako je naveo Spajić, pričalo se i da će „Evropa sad 2“ da pokrene inflatorni talas „koji će sve da nas uništi“.
- U oktobru imamo mjesečnu inflaciju od nula odsto. Još interesantnija činjenica je da je pad cijena hrane tog mjeseca bio 1,2 odsto – rekao je Spajić i dodao da je, ipak, evidentno da su cijene hrane visoke i da u Vladi nijesu time zadovoljni.
On je naveo da je 80 odsto povećanja svih cijena u državi došlo za vrijeme 43. vlade, iako je primarno tu bio problematičan eksterni faktor – agresija Rusije na Ukrajinu.
- Preuzeli smo taj vrući krmpir i sanirali ga na najbolji način na koji smo umjeli. Prvo smo zaustavili inflaciju, a sada je ta
inflacija prešla u deflaciju – prvo u septembru, pa u oktobru. Građani će dočekati povećanja zarada sa stabilnim cijenama, čak i cijenama koje imaju trend pada – tvrdi Spajić.
Kada je riječ o zaduženju, on je podsjetio da je bilo priče da se Crna Gora zaduživala za povećanje zarada i penzija, što je, kako tvrdi, apsolutna neistina.
- Da je to tačno, ne bismo bili u mogućnosti da ove godine 250 miliona eura tekućih prihoda iskoristimo za vraćanje starih, naslijeđenih dugova, od prije 2020. godine. To se nikada u istoriji Crne Gore nije desilo i to se dešava prvi put ove godine – rekao je Spajić.
Spajić je ponovio i da Vlada neće dozvoliti da računi za struju u januaru budu veći čak ni za cent, i da će, kada je riječ o povećanoj mrežarini, što je odluka regulatora, subvencijama omogućiti da se to ne osjeti.
Tekući suficit
Odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF) Dejana Đurovića, u vezi sa efektima primjene programa „Evropa sad 2“ na javne finansije i građane, rekao je da se već vide njegovi efekti.
- Mnogi građani su zahvalni zbog povećanih zarada, ali smo pričali i sa poslodavcima. Velika većina njih je prilično zadovoljna i imaju dobre rezultate primjene programa „Evropa sad 2“ – naveo je Spajić.
On je rekao da, što se tiče smanjenja poreskog opterećenja, u Evropi Crna Gora ima najniže opterećenje na rad, čime će se privući dodatne investicije i zapošljavanja.
- Što se tiče fiskalnih efekata, imaćemo jedan tekući suficit. Vratićemo 250 miliona eura starih dugova iz tekućih prihoda. To govori da ne samo da se ne zadužujemo za veće plate i penzije nego i koristimo tekuće prihode za stare dugove – dodao je Spajić.
Za stare dugove 93 odsto zaduženja
Naredne godine, kako je podsjetio premijer, imamo 885 miliona eura novog zaduženja.
- Od toga čak 820 miliona eura se koristi za stare dugove od prije 2020, i onih 100 miliona eura Dojče banke kojih jedva čekamo da se otarasimo – precizirao je Milojko Spajić.
On je ponovio da nijedan euro iz zaduženja neće biti korišćen za povećanje plata, koje se desilo u oktobru, kao ni za rast penzija, koji će uslijediti od januara.
Zakon o morskom dobru i most na Bojani prioriteti Vlade
Od donošenja Zakona o morskom dobru 1992. godine, Crna Gora je doživjela značajne pravne i političke promjene, uključujući donošenje novih zakona o upravljanju državnom imovinom, koncesijama, zaštiti prirode i drugim oblastima koje utiču na morsko dobro. Premijer Milojko Spajić je najavio da će Vlada u 2025. predložiti novi Zakon o morskom dobru kako bi se bolje valorizovalo ovo strateški važno područje, uz uključivanje primorskih opština, poput Ulcinja.
Na pitanje o pravednom rješenju za granice morskog dobra u Ulcinju, Spajić je potvrdio da se traži optimalno rješenje, dok je izgradnja mosta preko Bojane prema Albaniji u završnoj fazi planiranja. Sporazum sa Albanijom potpisan je 2023., a izgradnja mosta, procijenjena na deset miliona eura, planirana je u budžetima za 2024. i 2025. godinu, uz očekivanje usvajanja Prostornog plana Crne Gore.
