Cijene nafte su u prvoj oktobarskoj sedmici skočile oko osam odsto, a trgovci se plaše da bi eskalacija sukoba na Bliskom stoku mogla izazvati poremećaje u snabdijevanju iz te regije.
Na londonskom tržištu cijena barela je porasla 8,5 odsto na 78.05 dolara, dok je na američkom barel poskupio 9,1 odsto na 74.38 dolara, prenosi seebiz.
Najveći sedmični skok cijena u više od godinu najviše je posljedica eskalacije sukoba na Bliskom istoku, nakon što je u utorak Iran ispalio salvu raketa na Izrael kao odmazdu za izraelski pohod protiv teheranskih saveznika Hezbolaha u Libanu.
Izrael je poručio da će odgovoriti Iranu, dok je Vašington u tome podržao Izrael. Međutim, predsjednik SAD-a Joe Biden poručio je da kao moguć odgovor ne podržava napad na iranske nuklearne lokacije.
Na tržištu se stoga špekulisalo da bi Izrael mogao napasti iranske rafinerije ili glavni izvozni terminal na otoku Khargu kako bi Teheranu umanjio prihode od izvoza derivata.
Ako ga Izrael napadne, Iran će vjerovatno uzvratiti udarima na izraelska energetska i gasna postrojenja.
Biden je kazao da bi, da je na mjestu Izraelaca, razmislio o alternativama gađanju naftnih postrojenja.
Iran je član Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i proizvodi oko 3,2 miliona barela dnevno, što odgovara oko tri odsto globalne proizvodnje.
