Sindikat medija Crne Gore registrovao je 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori tokom 2025. godine što je apsolutni rekord od kada se mjeri broj napada u zemlji. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković ovaj podatak je iznio na forumu “Dostojanstveni uslovi za odgovorno novinarstvo” koji su u susret 23. januaru – Danu novinara Crne Gore organizovali SMCG i Institut za medije Crne Gore (IMCG).
„Između dva Dana novinara Crne Gore bezbjednost novinara se u zemlji značajno pogoršala,
politički pritisci na rad novinara su se nastavili, a ekonomski status se nije puno poboljšao.
Posebno zabrinjava što su u 18 slučajeva napada tokom ove godine na meti napada bile
novinarke. Zbog svega ovoga ne čudi da je Crna Gora treću godinu zaredom zabilježila pad u
Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana. Sindikat medija je zajedno sa ostalim
medijskim akterima i nadležnim državnim organima tokom cijele prošle godine radio na
uspostavljanju Mehanizma za bezbjednost novinara kao vida institucionalne podrške
napadnutim novinarima u Crnoj Gori. Krajem prošle godine u Vladi je formirana preteča tog
mehanizma – međuresorska radna grupa za uspostavljanje ovog mehanizma. Vjerujemo da
ćemo tokom ove godine zaokružiti cijeli taj proces. Mehanizam za bezbjednost novinara
osiguraće institucionalnu, pravnu i psihološku pomoć napadnutim novinarima i vjerujemo da će
vremenom uticati na to da se broj ovih napada smanji,“ kazao je Kračković.
Kračković je napomenuo da su se i politički pritisci na rad novinara nastavili i pojačali.
„Posebno zabrinjava što su na meti bili ne samo pojedini novinari i novinarke, već i cijele
redakcije,“ dodao je on.
Istakao je da su zahvaljujući primjeni novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama
znatno povećani budžeti lokalnih javnih emitera.
„Zahvaljujući tome, tokom prošle godine je izmiren najveći dio dugovanja zaposlenima u tim
medijima koji su godinama bili u najtežem položaju u medijskoj profesiji. U nekim od tih medija
su i povećane plate, a u Radio televiziji Pljevlja je potpisan kolektivni ugovor. To je veoma veliki
iskorak jer u tim medijima radi oko 450 ljudi. Istovremeno, vode se pregovori o kolektivnim
ugovorima u drugim medijima. U toku su dugi pregovori o novom kolektivnom ugovoru za RTCG
i nadamo se da će tokom ove godine taj proces biti završen i da bi moglo doći do povećanja
plata u javnom servisu. Naš zadatak na nacionalnom nivou ostaje da ispregovaramo Granski
kolektivni ugovor, te da uvjerimo vlasnike medija da poboljšaju sveukupni položaj novinara i
medijskih radnika u Crnoj Gori,“ ispričao je predsjednik SMCG.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić istakla je da u Crnoj Gori formalno
postoje dobri zakoni, ali da je u praksi situacija drugačija. Ukazala je na velike probleme po
pitanju sindikalnog organizovanja.
„Dešavaju se nezapamćeni pritisci na sindikat javnog servisa RTCG. Suočavaju se sa prijetnjama
otkazima, sa premještanjem sa pozicije na poziciju, a da iza toga ne postoje neka ozbiljna
obrazloženja. To nije prijatno okruženje za rad. Etički kodeks RTCG ne služi ostvarenju ciljeva i
misije javnog servisa da traga za istinom i da bude višeglasje i mjesto za dijalog. Kodeks na jedan
autoritaran, rigidan način prijeti zaposlenima u TVCG, ako iskažu drugačiji stav. Institut za
medije Crne Gore je uradio analizu tog kodeksa i mi ćemo tu analizu poslati Savjetu RTCG u nadi
da će uvidjeti koliko način na koji je kodeks donesen nije primjeren jednom samoregulatornom
aktu i tražićemo da se donese novi ili izmjeni postojeći, uz najširi mogući konsenzus,“ saopštila
je Nikolić.
Podsjetila je da su u toku promjene Kodeksa novinara Crne Gore, te da je te promjene inicirao
Savjet Evrope zajedno sa OEBS-om i Društvom profesionalnih novinara Crne Gore.
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović Veličković podsjetila je na
drastične napade na novinare, ali i na antisindikalnu diskriminaciju zabilježenu tokom prošle
godine.
„2025. godina je obilježena sa jakom antisindikalnom diskriminacijom, a ona se dešavala u
javnim medijima – prije svega u javnom servisu i RTV Podgorica. Ostali smo bez oko 100 članova
iz tih medija. U RTV Podgorica je otpušten predsjednik sindikalne organizacije Milan Nikčević, a
tom otkazu je prethodila jedna farsa od disciplinskog postupka i taj slučaj je sada pred sudom,“
navela je Camović Veličković.
Napomenula je da su na predlog SMCG u izmjene Krivičnog zakonika uvrštena tri nova krivična
djela kada su u pitanju zaposleni u medijima.
„U pitanju su laka tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti i prinuda. Samo Ministarstvo pravde
je predložilo uvođenje djela Teški govor mržnje što pozdravljamo i smatramo da je dobra ideja
koja će imati odvraćajući efekat,“ dodala je Camović Veličković.
Između ostalih, na forumu su govorili i fotoreporteri Stevo Vasiljević i Boris Pejović koji su bili
žrtve napada prilikom izvještavanja o uklanjanju spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
kraj Berana.
„U tom slučaju je napravljen napredak. Nadam se da će u budućim slučajevima napada svi biti
procesuirani. Policija i država su dužne da naprave preventive da budemo bezbjedni na svakom
događaju. Problem je što već šest mjeseci ja idem za Berane po dva ili tri puta mjesečno, što je
opterećujuće. Imam sreću da mi je redakcija dala finansijsku podršku za ta putovanja i dane
koje provodim na suđenju, ali u mnogim redakcijama to se ne dobija. Mislim da su sve to
momenti koji opterećuju nas i demotivišu nas da prijavimo napade,“ istakao je Pejović.