Prilagođavanje ishrane, pravilan unos tečnosti, adekvatna odjeća, te vođenje računa u kojem dijelu dana se izlažete suncu, mogu drastično da olakšaju predstojeći period tropskih vrućina, tokom kojeg se očekuju temperature i do 40 stepeni Celzijusa.
Kako za Danas.rs objašnjava dr Nada Kosić Bibić, načelnica Centra za promociju zdravlja pri Zavodu za javno zdravlje Subotica, u uslovima visokih spoljašnjih temperatura, kada one dostižu temperaturu koju ljudsko tijelo ima, to predstavlja veliki izazov za organizam kako bi spriječio pregrijavanje.
Prema njenim riječima, sve zdrave osobe, osim nekih neprijatnosti, nemaju ugroženo zdravstveno stanje, ali odojčad, djeca, trudnice, adolescenti, starije osobe i hroničari čine posebno osjetljivu grupu jer za njihov kardiovaskularni sistem, odnosno srce i krvne sudove, visoke temperature predstavlju ogroman napor zbog značajno manjeg kapaciteta, te moraju biti dodatno oprezni.
“Njima se ne savjetuje izlazak u najtoplijem dijelu dana, od 10 do 18 časova, i sve aktivnosti koje imaju, treba da obavljaju isključivo u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, i nikakvo veliko izlaganje fizičkoj aktivnosti”, kaže dr Nada Kosić Bibić.
Kada je riječ o radno aktivnom stanovništvu, sagovornica Danasa preporučuje da oni koji rade u kancelarijama imaju klimatizovane uslove, a ukoliko nemaju, savjetuje da prostorije u kojima borave zamrače i češće provjetravaju.
Ipak, najugroženiji su zaposleni koji svoje radne obaveze obavljaju na otvorenom, odnosno građevinski i poljoprivredni radnici, za koje mora da postoji poseban režim rada.
“Ono što predstavlja dodatni problem, jeste da obično visoke temperature prati i visoka vlažnost vazduha, što dodatno otežava proces aklimatizacije, odnosno prilagođavanja organizma, sprečavanja da se pregrije i nastupi oštećenje njegovog zdravlja. U tom smislu, preporuka je da se prave određene pauze, posebno u najvrelijim djelovima dana, da se aktivnosti obavljaju, ukoliko je moguće, u hladnijem dijelu dana i kod njih mora biti posebna rehidratacija kako bi organizam nadoknadio izgubljenu tečnost, ali ne samo tečnost, nego i elektrolite, jer mogu upasti praktično u određeni šok”, objašnjava dr Kosić Bibić.
Tečnost: Čaša vode na svakih sat vremena
Tokom tropskih dana, dr Kosić Bibić svima preporučuje da unose jednu čašu vode na sat vremena, a onima koji rade na otvorenom i više, odnosno tri ili četiri decilitra vode, u zavisnosti od toga koliko se znoje.
“Uz pijaću vodu, koja je svakako najzdravija, treba da unesu i određene minerale, pa se u tom smislu preporučuju mliječni napici, pogotovo kisjeli mliječni napici, sveže cijeđeni sokovi ili mineralna prirodna voda koja nije gazirana, jer gazirane napitke ne treba unositi u velikim količinama. Dobar napitak mogu da budu i ohlađeni biljni čajevi”, savjetuje dr Kosić Bibić, dodajući da kafu i alkohol treba izbjegavati u vrelim danima, jer djeluju kao diuretici, odnosno izbacuju tečnost iz organizma.
“Mnogi vole da popiju kafu zato što ih podigne ili osvježi, zato što je stimulans na naše ćelije ili naše organe, ali ipak treba ograničiti na jednu kafu dnevno. Nije dobro unositi velike količine jer ima suprotan efekat”, ističe dr Kosić Bibić.
Ishrana: Doručak glavni obrok
Ishrana je vrlo važna u tropskim danima jer, kako objašnjava dr Kosić Bibić, može da pomogne da organizam lakše podnese visoke temperature i tako sačuva snagu i dobru koncentraciju koja je neophodna za svakodnevne aktivnosti.
“U ljetnjem periodu velikih vrućina doručak postaje glavni obrok zato što u jutarnjim satima temperature još uvijek nisu toliko visoke i možemo opteretiti želudac jednim obilnim obrokom. Već period ručka ili večere, koji takođe ne treba preskakati, treba da budu lagani, zato što visoke temperature dodatno otežavaju poces varenja i opretećuju naš metabolizam, stoga su uvijek savjeti da jedemo supe, čorbe i razna variva od povrća jer to naš organizam najlakše može da prihvati i sva ta jela se brzo i jednostavno spremaju”, kaže dr Kosić Bibić.
U obilnim količinama treba unositi sveže voće i povrće, dok se od mesa preporučuje riba, piletina i ćuretina, odnosno sve vrste posnog mesa koje organizam lako i brzo vari.
“Pri tome, uvijek vodite računa da ne pržite, ne pohujete meso i ne stavljate neke pikante začine, jer sve to dodatno opterećuje proces varenja”, napominje ona.
Ona naglašava da se zaštita od UV zračenja, takođe, može postići ishranom i to unošenjem hrane koja je bogata antioksidansima koji djeluju i antizapaljenski, jer opekotine od sunca predstavljuju upalni proces na koži.
“To su vitamin A, C, E, kao i selen. Vitamin C za koga znamo da je dobar u borbi protiv gripa, prehlada i infekcija, slično je i odličan prijatelj kože, zato što on povećava i igra značajnu ulogu u proizvodnji kolagena i prevenciji pojave bora. To su i likopeni i beta karoteni koji su dobro poznati i nalaze se u paradajzu i šargarepi, odnosno u namirnicama koje imaju narandžastu boju. Oni djeluju fotoprotetivno, znači štite kožu od sunca, stoga je važno da jedete voće i povrće, različite sjemenke, proizvode od cijelog zrna žitarica, pasulj jer su bogati antioksidansima i fitonutrijentima, a priroda se pobrinula da ih sada ima u izobilju, upravo kada su i najpotrebniji”, kaže dr Kosić Bibić.
Sagovornica Danasa savjetuje da se u toplim danima izbjegavaju slatkiši, dok oni koji to ne mogu da učine, izaberu crnu čokoladu koja je bogata kakaom, jer će na taj način “štititi vašu kožu od sunca”.
Zaštitni efekat imaju i omega 3 masne kiseline koje djeluju antizapaljenski, dodaje dr Kosić Bibić, a kojih najviše ima u morskim ribama, jezgrastom voću i semenkama.
Odjeća: Pamuk i lan
Zaštitu od sunca možete da postignete i odabirom adekvatne odjeće, a dr Kosić Bibić preporučuje odjeću od prirodnih materijala, prije svega pamuka i lana, s lakim tkanjem i svjetlijih boja, što može pomoći u smanjenju znojenja i spriječiti pregrijavanje organizma.
“Obavezni su kačket ili šešir kako biste zaštitili glavu, sunčane naočare dobrog kvaliteta kako biste zaštitili oči i, naravno, odjeća da bude takva da pokriva najveći dio kože koji je otvoren kako biste spriječili opekotine od sunca”, zaključuje dr Nada Kosić Bibić.
Izbjegavati tuširanje hladnom vodom
Tuširanje više puta u toku dana, svakako je jedan od načina da se osvježite i rashladite tokom tropskog talasa. Međutim, kako dr Kosić Bibić ističe, ne preporučuje se da svaki put nanosite sapun ili kupku, kao ni da se tuširate hladnom vodom.
“Kada se istuširate hladnom vodom, na koži zatvorite krvne sudove, ubrzate cirkulaciju i osjećate da se pregrijavate, zbog čega tuširanje mlakom ili toplom vodom ima mnogo bolji efekat. Dakle, ne morate svaki put da koristite sapun ili kupku, dovoljno je jednom, a sve ostalo je samo tuširanje vodom i to mlakom, zato što mlaka voda proširi krvne sudove na koži i tako olakšava ubrzanje cirkulacije i odavanje toplote, odnosno ne zadržava toplotu u tijelu, već rasphlađuje tijelo. S druge strane, ona opušta mišiće, reklasira vas, a topla kupka prije spavanja vas uvodi u lagan san”, poručuje dr Nada Kosić Bibić.
