Savez slijepih Crne Gore upriličio je konferenciju povodom projekta „Bez diskriminacije do sporta i rekreacije“ koji realizuju u partnerstvu sa Organizacijom slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine, a koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, piše Media biro.
Projekat je počeo sa realizacijom 23. novembra 2023. godine, a osnovni cilj je unapređenje položaja osoba oštećenog vida u oblasti sporta, odnosno pristupu u sportu. Opšti cilj je sproveden kroz tri specifična cilja: poboljšanje pristupačnosti sportske infrastrukture i sportskih objekata, unapređenje nivoa znanja sportskog osoblja i sportskih radnika o pravima osoba sa invaliditetom, kao i podizanje nivoa svijesti ključnih aktera o uvažavanju prava OSI.
Jedna od ključnih aktivnosti bila je analiza pristupačnosti sportskih objekata. Rezultate monitoringa su na konferenciji prezentovali izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović i Marko Nikolić, projektni asistent.
Macanović ističe da su se potrudili da kontaktiraju skoro sve objekte u Crnoj Gori u svih 25 opština, pa su zahtjev za slobodan pristup informacijama uputili na 26 adresa – privrednim društvima koja upravljaju sportskim objektima i sekretarijatima koji u svojim lokalnim samoupravama u nadležnosti imaju oblast sporta.
“Ni u jednom slučaju nismo dobili odgovore na sva postavljena pitanja, kod 22 zahtjeva smo dobili djelimične odgovore. Zapitali smo se zašto su neka pitanja preskočena i ono što ja smatram da je mogući razlog jeste da sa jedne strane ne postoji pozitivan stav prema samom zahtjevu za slobodan pristup informacijama, da nisu ozbiljno shvatili naše zahtjeve i da su na njega odgovorili samo formalno. Sa druge strane postoji mogućnost da osobe koje su dobile ove zahtjeve i odgovarale na njih ne poznaju elemente pristupačnosti i da nisu razumjeli koje informacije mi tražimo,” naveo je Macanović.
Uprkos nedostatku određenih informacija, Savez slijepih je uspio da prikupi određene informacije o pristupačnosti kako ulaznog prostora u sportski objekat, postojanju elemenata koji su potrebni za kretanje po objektu, za boravak u objektu i za rad u objektu, uslovima za posjetu gledalištu i uslovima za pristup sadržajima u sportskim objektima, svlačionicama, kabinama za presvlačenje…
“Od 26 sportskih objekata svega tri objekta posjeduje natpise na Brajevom pismu. Oznaku smjera otvaranja vrata imaju tri objekta, dok osam nemaju, a 15 sportskih objekata je preskočilo odgovor na ovo pitanje. Oznaku koja jasno ukazuje na postojanje staklenim površinama na ulaznom prostoru i koja se nalazi na propisanoj visini imaju dva sportska objekta, sedam odgovora je da nema tih oznaka, a u 17 slučajeva je odgovor na ovo pitanje preskočen. Nivo osvjetljenja ulaznog prostora veći od 200 luksa ima 15 sportskih objekata, u jednom slučaju smo dobili odgovor da nemaju adekvatno osvjetljenje, a u deset slučajeva je pitanje preskočeno,” naveo je izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore.
Sljedeća grupa pitanja se odnosila na postojanje reljefnog orijentacionog plana namijenjenog osobama sa oštećenim vidom.
“Od svih 26 sportskih objekata niti jedan nije dao pozitivan odgovor, niti u jednom ne postoji reljefni orijentacioni plan namijenjen osobama sa oštećenim vidom. Osam sportskih objekata nam je dalo odgovor da nemaju orijentacioni plan, a 18 ih je preskočilo odgovor na ovo pitanje. Taktilne crte vođenja imaju dva objekta, u sedam zahtjeva smo dobili odgovor da ne postoje i u 16 slučajeva je odgovor na ovo pitanje izostao,” naveo je Macanović.
Analiza je takođe pokazala da 11 sportskih objekata ima hodnik širok najmanje 150 centimetara koliko je minimalni standard pristupačnosti za OSI, tri objekta imaju obavještenja o postojanju staklenih vrata unutar objekta, u deset slučajeva postoji osvjetljenje unutar objekta veće od deset luksa, adekvatnu širinu ograde kojom se usmjerava kretanje ima šest objekata.
Sljedeća grupa pitanja se odnosila na elemente pristupačnosti koji osiguravaju adekvatan boravak osoba sa invaliditetom u sportskim objektima.
“Jedan od ključnih elemenata pristupačnosti koji su neophodni da bi neka OSI mogla duže vremena da boravi u samom objektu je i postojanje pristupačnog toaleta. Pristupačan toalet koji je u javnoj upotrebi za OSI sa svim elementima pristupačnosti koji su neophodni, a odnose se na širinu samog prostora u toaletu i adekvatne sanitarije ima deset objekata, u tri slučaja ne postoji, a kod 13 zahtjeva odgovor na ovo pitanje je ponovo izostao. Kabine za presvlačenje najmanje širine 160 centimetara i dužine 210 centimetara ima pet objekata. Sklopivu klupu u kabini za presvlačenje i svlačionici ima jedan objekat. Deset pristupačnih kabina za OSI imaju dva objekta,” dodao je Macanović.
Prema ovom istraživanju pristupačna mjesta u gledalištu postoje samo u jednom slučaju, adekvatan pult ili biletarnicu za osobe sa oštećenjem sluha ili vida nema nijedan objekat,
“Na pitanje o postojanju pristupačnog i rezervisanog parking mjesta za OSI koji treba da bude blizu glavnog ulaza u sportski objekat, kao i mehanizma za sprječavanja vozila koja nemaju oznaku o pristupačnosti da zauzimaju ta mjesta namijenjena za OSI u sedam slučajeva smo dobili pozitivan odgovor, u osam slučajeva smo dobili negativan odgovor, u 11 slučajeva je odgovor izostao,” istakao je direktor Saveza slijepih.
Posljednje pitanje se odnosilo na pristupačnost informacija osobama oštećenog vida, te su na pitanje da li posjeduju cjenovnike i brošure koji se proizvode u pristupačnim formatima na brajevom pismu i sadržaje na sajtovima sportskih objekata koji su pristupačni čitačima ekrana pet ispitanika je odgovorilo negativno, a u 21 slučaju je odgovor na ovo pitanje izostao.
“Ovo su preliminarni rezultati jer smo svjesni da oni u potpunosti ne odražavaju realno stanje na terenu i zbog toga ćemo u nastavku projekta obaviti fizičku posjetu svim sportskim objektima kojima smo uputili zahtjev i zajedno sa ljudima koji su prošli treninge i obuke u okviru ovog projekta zajedno ćemo obići sve objekte i još jednom proći kroz sve ove elemente pristupačnosti jer je nama cilj da kroz ovaj projekat dođemo do realne slike kako bismo mogli da predložimo adekvatne preporuke za unapređenje sportske infrastrukture, a koja je jako važna za učešće OSI u sportskim i rekreativnim aktivnostima,” kazao je direktor.
Nakon fizičke posjete objektima i nakon što budu utvrđeni konačni rezultati na završnoj konferenciji će biti napravljena komparacija finalnih i preliminarnih rezultata.
“Nadamo se da ćemo na osnovu dobijenih rezultata moći da kreiramo i predložimo važne sugestije i preporuke za sve sportske objekte, ali i Vladu u cjelini kako bi sportska infrastruktura bila pristupačnija za OSI,” podvukao je Macanović.
