Organizacija ADP-Zid danas je u Podgorici realizovala Događaj za pronalaženje puta u oblasti
ekonomije sa uticajem u Crnoj Gori. Sanda Rakočević, izvršna direktorica ADP-Zid je na
otvaranju događaja ukazala da Crna Gora prati ostatak Zapadnog Balkana kada je u pitanju
ekonomija sa uticajem.
„Svjedočimo snažnim inicijativama u oblastima solidarne ekonomije i inovativnih rješenja i
rastućem interesovanju investitora za društveni i ekološki uticaj. Istovremeno, jasno vidimo
ograničenja tradicionalnih modela, fragmentisane sistemske podrške i nedostatak finansijskih
instrumenata koji omogućavaju dugoročno skaliranje uticaja. Iako se u Crnoj Gori i regionu već
godinama govori o društvenoj ekonomiji, danas smo na tački kada moramo napraviti iskorak ka
investicionoj logici, a to nije nimalo jednostavno. Od kratkoročnih investicija ka dugoročnom,
društvenom i ekonomskom investiranju svjedoči dug put. To je proces koji se uči i vježba,
podrazumijeva nova partnerstva, nova finansijska rješenja i novu kulturu mjerenja i upravljanja
uticajima. Mi danas počinjemo sa vježbanjem ovog procesa,“ kazala je Rakočević.
Pojasnila je da je današnji događaj posvećen istraživanju impact ekonomije, razmjeni
regionalnog iskustva, mjerenju učinka i razgovoru o ulozi javno-privatnih partnerstava u
skaliranju rješenja koja donose društvenu vrijednost.
„Ovdje smo da razgovaramo, razmjenjujemo iskustva i da radimo na postavljanju temelja
nečega u šta vjerujem da će za par godina dati vidljive rezultate. Rezultati moraju biti zasnovani
na stvarnim potrebama i realnim izazovima sa kojima se svi suočavamo, bilo da oni dolaze iz
javnog, finansijskog ili civilnog sektora. Mi imamo i znanje i energiju potrebnu za ovaj pristup.
Osim usklađenog okvira politika koji su najčešće u fokusu, potrebni su nam dostupni finansijski
instrumenti i jaka saradnja između javnog sektora, finansijskih institucija, civilnog sektora i
preduzetnika. Nijedan sektor ne može da funkcioniše samostalno, osnova svega je saradnja.
Vjerujemo da ekonomija sa uticajem ne treba da bude izuzetak, već pravilo u kontekstu
evropskih integracija i održivog okvira razvoja naših zajednica,“ dodala je Rakočević.
Generalna direktorica Direktorata za socijalno preduzetništvo, volonterizam i saradnju sa
civilnim sektorom u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Biljana Vučetić istakla
je da je fokus današnjeg događaja na dometima i izazovima prelaska od društvenih inicijativa ka
ekonomiji uticaja.
„To znači da se od projekata koji mijenjaju zajednicu očekuje da postanu održivi modeli rasta uz
pomoć inovacija, digitalnih finansijskih alata i novih pristupa. Zbog toga što se ekonomski razvoj
ne može graditi izolovano upućeni smo na saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana. Jedna od
veoma inspirativnih tema našeg skupa jeste mjerenje i upravljanje društvenim uticajem. Bez
jasnih pokazatelja, kvantitativne i kvalitativne ne možemo znati jesmo li zaista ostvarili
promjenu. Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga sa ovom temom želi da naglasi
da je apsolutno partner svim evropskim kolegama u smislu uspostavljanja standarda za
mjerenje društvenog uticaja i za iznalaženje novih načina finansiranja koji će da doprinesu
ekonomiji uticaja,“ poručila je.
Vučetić je ukazala i na tri institucije u Crnoj Gori koje pokazuju različite pristupe impact
finansiranju.
„Razvojna banka Crne Gore daje podršku lokalnim projektima sa društvenim uticajem, Erste
socijalno bankarstvo kombinuje donatorska sredstva sa investicionim kapitalom, dok Finance in
Motion razvija mehanizme gdje se finansiranje veže za postignute rezultate,“ istakla je Vučetić.
Valentina Di Sebastiano, predstavnica EU delegacije u Crnoj Gori napomenula da je ponosna na
prilike koje su grantovi EU omogućili u Crnoj Gori i regionu, ali je ukazala da EU nema samo
vrijednost kao izvor grantova.
„Mi oblikujemo i politike i pokretač smo inovacija. Mi smo partner koji pomaže da se izgradi
sistem koji će trajati. Za nas su grantovi način da pomognemo Crnoj Gori i regionu da imaju
uticaj na ljude i da izgrade dugoročne strategije usmjerene ekonomskom rastu. Taj ekonomski
rast takođe treba da ima socijalni i ekološki uticaj, a kako bismo to postigli neophodno je da
kreiramo saradnju između civilnim sektorom, finansijskim institucijama i svih aktera koji daju
doprinos ovom zajedničkom cilju,“ kazala je Di Sebastiano.
Igor Milošević iz ADP-Zid ukazao je da je značajno što se danas otvara potpuno nova priča o
Impact Investment fondu.
„Fond bi dugoročno osigurao održivost biznisa koji su vođeni uticajem na razvoj zajednice. U
narednom periodu planiramo da zajedno sa Impact Europe i ostalim partnerima iz regiona
razvijemo model koji bi na početku bio u formi catalytic grantova koji imaju jako definisan uticaj
na zajednicu, dok istražujemo mogućnosti kako sa domaćim kapitalom i različitim investicionim
fondovima kao što su Investiciono razvojna banka, Eko fond, tako i sa Evropskom investicionom
bankom i EBRD-em da osiguramo budžetske linije koje bi pomogle naš model koji planiramo.
Potencijal vidimo u saradnji sa opštinama i srednjem biznisu,“ saopštio je Milošević.
Andreja Rosandić, stakeholders menadžerka pri Impact Europe predstavila je Impact
Investment fond kojim će raditi na razvijanju eko-sistema investiranja sa uticajem.
„Mi vrednujemo saradnju i sve one koji razmišljaju o društvenom uticaju. Sva ona udruženja ili
drugi pravni oblici koji se bave rješavanjem bilo društvenih bilo ekoloških pitanja su modeli koje
mi želimo podržati i to radimo tako što će naš lokalni partner u Crnoj Gori ADP-Zid kroz svoje
aktivnosti pružati podršku takvim organizacijama. Želimo ojačati eko-sistem društvenih
preduzetnika i socijalne ekonomije. Radimo sa biznisima koji su motivisani društvenom
promjenom i kroz projekat će se graditi zajednica investitora koji slično razmišljaju,“ poručila je
Rosandić.
Rosandić je dodatno pojasnila šta je investiranje sa uticajem.
„Ono što mi kao Impact Europe promovišemo kao ideju i okupljamo jako velik broj impact
investitora oko toga jeste način kako da novac tretiramo kao investiciju. Iako govorimo o
grantu, mi taj grant tretiramo kao investiciju što znači da uz to što dobijete sredstva vi dobijate i
znanje, jačanje kapaciteta same organizacije i vrijeme investitora koje on posveti. Kroz te alate i
znanje se organizacijama pomaže da se dodatno razviju,“ objasnila je Rosandić.
U sklopu prvog današnjeg panela Invest 4 Change partneri su podijelili svoje planove da osnuju i
osnaže institucije za investiranje sa uticajem širom Zapadnog Balkana.
Irina Janevska iz Sjeverne Makedonije predstavila je svoju kompaniju Arno koja već 12 godina
nudi kako finansijsku podršku, tako i inkubaciju i akceleraciju zelenim biznisima.
Jonida Alite, direktorica programa Partners Albania istakla je da taj program postoji 25 godina i
bavi se različitim programskim oblastima, a da je najveći fokus na preduzetništvu i društvenim
inovacijama.
Neven Marinović, izvršni direktor Smart Kolektiva istakao je da eko sistem solidarne ekonomije
u Srbiji postoji upskos svim otežavajućim okolnostima.
„U Smart Kolektivu radimo dosta sa finansijskim institucijama na različitim programima gdje oni
žele da svoj portfolio učine održivijim, zelenijim, inkluzivnijim. Puno radimo sa tradicionalnim
malim i srednjim preduzećima. To su često stvari koje su vezane za ekologiju, ali i za inkluziju na
radnom mjestu i za društveni uticaj,“ istakao je Marinović.
Napomenuo je da njihov rad otežavaju globalni izazovi koji predstavljaju prijetnju socijalnoj
ekonomiji.
„Od ove godine je ugašen USAID koji je u Srbiji bio značajan akter, izgubili smo projekat od
nekoliko stotina hiljada dolara koji je bio namijenjen upravo ovom sektoru, što je jedan
konkretan pokazatelj kako globalna politika utiče na neke vrlo lokalne stvari. Dolazi i do sukoba
sa idejama koje mi ovdje zastupamo i dolazi do napada na neke vrijednosti, te sada imamo da je
zabranjeno pričati o inkluziji, različitosti i stvarima koje smo mislili da se podrazumijevaju i koje
ovaj sektor baštini,“ dodao je Marinović.
Izvor: Media biro
