Osobama potpuno i djelimično oštećenog vida ne treba lažna solidarnost, već pristupačna zdravstvena zaštita za dostojanstven život, poručeno je na jučerašnjoj konferenciji „Dostojanstveno do pristupačne primarne zdravstvene zaštite“, koju je organizovao Savez slijepih Crne Gore.
Predsjednik Saveza slijepih Crne Gore, Andrija Samardžić, je ocijenio da je primarna zdravstvena zaštita „ulaz u zdravstveni sistem jedne zemlje.“
„Međutim, i dalje imamo problem pri pružanju primarne zdravstve zaštite i nedovoljnu saradnju sa državim institucijama“, rekao je Samardžić, piše PR Centar.
On je poručio da vjeruje da će na kraju ipak uspjeti da zajedničkim djelovanjem riješe sve prepreke i poboljšaju situaciju u oblasti pristupačne zdravstvene zaštite.
Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje, prekusore i kozmetičke proizvode, Ministarstvo zdravlja, Ivana Živković, kazala je da u tom Vladinom resoru ulažu napore kako bi OSI imale sve neophodne uslove za svakodnevno funkcionisanje.
„Ministarstvo zdravlja ima sluha za vaše potrebe i želim da poručim da će Ministarstvo sigurno biti vaš partner kako bi zajedno omogućili ključne potreba za vaše svakodnevno funkcionisanje“, poručila je Živković.
Predsjednica Sindikata doktora medicine, Milena Popović Samardžić, ocijenila je da je toliko prepreka za OSI za koje niko nije ni svjestan.
„Koliko smo se puta zapravo zapitali kako osobe sa oštećenim vidom mjere sebi pritisak i da li znaju da je kutija za ljekove baš ta koju treba da uzmu“, upitala je Samardžić Popović.
Ona je istakla da je uprkos inicijativama Saveza slijepih da se napravi registar osoba, taj apel nije uslišen.
Koordinatorka projekta, Katarina Bigović Kulić, rekla je da je monitoring pristupačnosti zdravstvenih institucija pokazao da se, između ostalog, natpisi na Brajevom pismu ne nalaze na svim vratima, orjentacioni planovi i taktilne staze vodilje su uglavnom u planovima rada zdravstvenih institucija.
“Najčešće natpisi izostaju kada se radi o toaletima, salama za sastanke, što je zabrinjavajuća činjenica, koja diskriminiše osobe oštećenog vida i to ne samo u odnosu na zdravstvenu zaštitu”, smatra Bigović Kulić.
Poručila je da je potrebno omogućiti dobijanje informacija osobama oštećenog vida u adekvatnom formatu, obliku, ali i rad na intenzivnoj edukaciji medicinskog osoblja i drugih zaposlenih u zdravstvenim ustanovama i službama.
Pacijent oštećenog vida, Nikola Nikolić, je govoreći o preprekama sa kojima suočava prilikom posjete zdravstvenoj ustanovi, ocijenio da uput ili izvještaj ljekara specijaliste nije na pristupačnom formatu, a ni na Brajevom pismu, kao i da je komunikacija između ljekara i pacijenta loša.
„Moje iskustvo je negativno i nadam se da će se to promijeniti, jer je to potrebno, kako bi OSI i svi drugi imali jednak i zadovoljavajući pristup zdravstvenoj zaštiti“, zaključio je Nikolić.
Marko Radoman iz Doma zdravlja Cetinje, rekao je da sve što je potrebno želja i volja, kako bi se OSI omogućilo normalno funkcionisanje.
On je kao polaznik trening obuka u oblasti pristupačnosti zdravstvene zaštite OSI, kazao da je veliki problem ustvari neznanje, jer je potrebno vrlo malo kako bi osobe s invaliditetom imale jednak pristup zdravstvenoj zaštiti kao i svi ostali.
U sklopu konferencije organizovan je panel „Pristupačnost informacija u oblasti zdravstvene zaštite – upustvo za korišćenje ljekova“, u okviru kojeg je otvoreno pitanje dostupnosti pristupačnih uputstava za njihovo korišćenje.
Rukovoditeljka Centra za promet i bezbjednu primjenu ljekova u Institutu za ljekove i medicinska sredstva, Lidija Čizmović, kazala je da se svakom pacijentu uvijek preporučuju da pročitaju upustvo za upotrebu.
„Nama je jedino bitna dostupnost ljekova i da su nam pacijenti zadovoljni“, kazala je Čizmović.
Savjetnica Ombudsmana, Milena Krsmanović Iković, rekla je da podaci o zdravstvenom stanju predstavljaju posebnu kategoriju podatka koji uživaju posebnu zaštitu.
Ona je napomenula da se Zakonom o krivičnom postupku prepoznaje važnost i intimnost ovih podataka, kao i da se u svojstvu svjedoka ne može pozvati medicinsko lice ukoliko bi povrijedilo čuvanje ovih podataka.
Ekspert u oblasti u oblasti zaštite ličnih podataka, Radenko Lacmanović, rekao je da su lični podaci osjetljivi i apsolutno niko ne mora da zna koju terapiju neka osoba koristi.
Problem je, kako je istakao, što zbog toga što ne postoje upustva za ljekove prilagađena osobama s oštećenim vidom, dolazi do otkrivanja zdrvstvenog stanja i zato bi bilo dobro kada bi uputstva mogli da pročitaju.
Pacijent oštećenog vida, Goran Macanović, je govorio o iskustvima zbog nedostupnosti pristupačnih informacija o ljekovima i negativnom iskustvu koje je imao zbog toga.
On je poručio da je pod hitno potrebno to riješiti i da Crna Gora, iako je malo tržište, „ne treba da popusti pred jezikom ucjena biznis sektora“.
