u Kući meda organizovana promocija projekta „Atlasa medonosnih biljaka sa katastrom pčelinjaka Crne Gore“. U pitanju je projekat koji je od velikog značaja za pčelarstvo, kazao je za televiziju 7 vodja tima na izradi atlasa prof. dr. Milan Medarević.
“Cilj realizacije ovog projekta je stvaranje preduslova za najoptimalnije iskorišćavanje pčelarskih pašnih resursa, te značajnije povećanje pčelarske proizvodnje u Crnoj Gori.Priprema i publikovanje Atlasa medonosnih biljaka Crne Gore i izrada katastra pčelinjaka finansirani su u okviru Drugog projekta institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede Crne Gore (MIDAS 2) koji finansira Svjetska banka” kazao je Medarević.
Ministar Joković je u svom obraćanju uputio čestitke na postignutim rezultatima prilikom izrade Atlasa medonosnog bilja i katastra pčelinjaka koji su od velikog značaja za sektor pčelarstva i tom prilikom kazao:
,,Crna Gora je jedno od floristički najraznovrsnijih balkanskih i evropskih područja koja raspolaže sa velikim brojem različitih biljaka, dok u pčelarstvu kao poljoprivrednom sektoru nijesu do kraja definisani resursi za razvoj.
Razvoj pčelarskog sektora u Crnoj Gori zasnovan je na prirodnim potencijalima. Upoljoprivrednoj proizvodnji, kao što su ratarstvo i voćarstvo nema medonosnih plantažnih biljaka koje bi bile značajan izvor nektara ili polena.
Cjelokupna pčelarska djelatnost zavisi od botaničke raznolikosti medonosne flore, njene prostorne
rasprostranjenostii i pedoloških karakteristika zemljišta. Dodatan rizik čine uticaj klimatskih promjena koje obilježavaju periodi suše ili obilnih padavina.Stoga smo pristupili realizaciji ovog projekta, izradi Atlasa medonosnog bilja i katastra
pčelinjaka kako bi stvorili uslove za održivi ekonomski razvoj pčelarstva zasnovan na
održivom upravljanju pčelarskom proizvodnjom i planskom korišćenju prirodnih resursa, koji će doprinijeti značajnijem povećanju pčelarske proizvodnje u Crnoj Gori. Kada je pripreman projektni zadatak, na osnovu iskustava sa terena, bilo je potrebno opisati 27 dominantnih medonosnih biljaka. Međutim, prilikom terenskog rada na izradi Atlasa medonosnog bilja utvrđeno je 130 medonosnih vrsta i rodova, izdvojeno kao posebno značajno i opisano u publikaciji. Za ove vrste je dat kartografski prikaz rasprostranjenosti medonosnih biljaka u Crnoj Gori i ostale informacije relevantne sa aspekta pčelarstva.
Sastavni dio publikacije je Sveska polena najznačajnijih medonosnih biljaka u Crnoj Gori, neophodnih u postupku zaštite autentičnosti ili geografskog porijekla crnogorskog meda, a koji su od posebnog značaja za izradu specifikacije u postupku zaštite meda. Takođe, značajan segment ovog projekta je i izrada katastra pčelinjaka, gdje su popisani stacionirani pčelinjaci sa lokacijom korištenjem GPS-a, što je pretočeno u kartu Crne Gore u elektronskom obliku u koju su unešeni dobijeni podaci za svaki pčelinjak i njegovog vlasnika, a koji će nam biti osnova za kreiranje mjera podrške u pčelarstvu, što će pomoći i pčelarima da planiraju svoju proizvodnju.
