Povodom pedeset godina slikarstva tivatskog akademskog slikara Zorana Mujbegovića u JU Muzej i Galerija Tivat sinoć je otvorenaa velika retrospektivna izložba na kojoj je predočeno oko sto izloženih artefakata, remasterizovanih slika, crteža i grafika iz različitih faza i ciklusa autorskog rada, od prve samostalne izložbe 1973. godine, do onih na kojima sada radi.
Izložbu je otvorio predsjednik Opštine Željko Komnenović koji je tom priliko istakao da je riječ o likovnom događaju ljeta.
“Iako nisam likovni kritičar niti teoretičar umjetnosti, daću sebi za pravo da, kao neko ko prati rad Zorana Mujbegovića, kažem da je njegov doživljaj umjetnosti nošen iskonskom željom da donese ono što se zove zlatni presjek, ili božanski presjek. On ga donosi kroz baštun krtoljskih kapetana, koji dijeli na većini njegovih slika nadrealno od realnog, svevremeno od savremenog. To ćete naći na svakoj njegovoj slici. Zoran na neki svoj način, kroz školjke i vječite spirale donosi ono što se u matematici zove Fibonacijv niz”.
Komnenović kaže da kroz ove svevremene principe i svoju specifičnu poetiku Zoran donosi svoju umjetničku priču koja govori o Krtolima i ostavlja bez daha u spoznaji da je ovakav stvaralac naš savremenik.
“Na svom putu od rodnih Krtola, Kakrca i Bjelila, pa do Valjeva gdje sada živi, Mujbegović je napisao i više knjiga posvćenih svom rodnom kraju, a ovom sjajnom izložbom, možemo reći, i vrhunski zaključio ovaj dio svog bogatog opusa. Ja sam izuzetno srećan i ponosan što sam bio u prilici da dam svoj mali doprinos u realizaciji ovog projekta i nadam se da će se Zoranovih 50 pretvoriti u Zoranovih 75,“ poručio je predsjednik Opštine Tivat i urednik izdanja NVO Matica Boke, Željko Komnenović, proglasivši Mujbegovićevu izložbu svečano otvorenom.
direktorka JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukićistakla je da se stvaralački opus umjetnika ogleda u elementima kulturne baštine Boke Kotorske koja je vidjeljiva na autirovim slikama i predstavlja svojevrstan zapis.
“Pored umjetničke vrjednost, okupane posebnim senzibilitetom prema moru, barci, obali, tradiciji, kamenim palatama, autor je prenosio unutrašjni dojam Boke kotorske, kao jednog grada i cjeline, na platno, stvarajući priču ogledanu kroz prepoznatljive simbole- kamen, školjka, drvo, slikar je iznio svoje tumačenje života kroz semiotiku slike. Na dva galerijska nivoa prikazano je sto radova, sto autorovih priča ispisanih četkicom, a film „Na veslu priča“ otkriva da je za slikara ljubav pokretač svega,“ istakla je Đukić.
Kustos izložbe, Rastko Šejić kazao je da je Boka Kotorska- najljepše mjesto na svijetu te da se njen identitet vidi i na ovoj izložbi.
