Vjekovima su žene davale značajan doprinos polju nauke. Otkrile su ljekove za spasavanje života, osmislile pronalaske koji mijenjaju svijet i proizvele su dalekosežna istraživanja, ali u mnogim slučajevima njihov neprocjenljivi napredak je minimiziran ili zanemaren.
Predugo su STEM (STEM je zasnovan na ideji obrazovanja učenika u četiri specifične discipline – nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici – u interdisciplinarnom i primijenjenom pristupu) polja oblikovana prema rodnim pristrasnostima koje isključuju žene i djevojke, prošlost, sadašnjost i budućnost. Nejednak pristup obrazovanju, tehnologijama i rukovodećim pozicijama, usmjerio je bezbroj bistrih ženskih umova dalje od STEM karijere i zaustavio njihov napredak.
Uprkos zastojima, kreativne i uporne žene i djevojke svakodnevno pomjeraju granice naučnog znanja i traže rješenja za složene globalne izazove. Njihov rad promijenio je način na koji vidimo svijet, a njihove priče zaslužuju da se ispričaju i prepričavaju, piše medium.com.
Jaz među polovima u nauci, tehnologiji i inovacijama dovodi do propuštenih talenata, neiskorišćenih otkrića i pristrasnih rješenja.
Na Međunarodni dan žena i djevojaka u STEM-u, evo samo sedam žena naučnica za koje treba da znate.
Tu Youyou
Tu Youyou je hemičarka čija su vizionarska istraživanja liječenja malarije ukorijenjena u drevnoj kineskoj medicini. Njeno otkriće artemisinina, jedinjenja koje brzo smanjuje broj parazita plazmodijuma u krvi pacijenata sa malarijom, spasilo je milione života.
Kao studentkinja farmakologije, Youyou je naučila da klasifikuje ljekovite biljke, izdvaja aktivne sastojke i određuje njihove hemijske strukture. Početkom karijere provela je godine u prašumama Južne Kine, proučavajući razarajuće posljedice malarije i drevne medicinske tekstove o tradicionalnom kineskom liječenju bolesti.
Nakon godina istraživanja, Youyou i njen tim konačno su pronašli referencu na slatki pelin koji se koristio u Kini oko 400. godine nove ere za liječenje povremenih vrućica, simptoma malarije. Izdvojili su aktivno jedinjenje artemisinin, testirali ga i objavili svoja otkrića. Danas Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje kombinovanu terapiju artemisininom kao prvu liniju odbrane od malarije.
,,Svaki naučnik sanja da uradi nešto što može pomoći svijetu “, kaže Youyou.
2015. godine ona i dvije koleginice zajedno su nagrađene Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu, i tako je postala prva kineska Nobelovka ove kategorije, i prva Kineskinja koja je dobila Nobelovu nagradu u bilo kojoj kategoriji.
Kiara Nirghin
„Još od malih nogu zanimalo me je da postavljam pitanja o tome kako svijet funkcioniše“, kaže 19-godišnja Kiara Nirghin, pobjednica Google sajma nauke za 2016. godinu za stvaranje super upijajućeg polimera koji može zadržati preko 100 puta veću masu – potencijalno revolucionarnu u očuvanju vode i održavanju usjeva tokom sušnih perioda. Što je najbolje od svega: jeftin je i biorazgradiv, napravljen od kora pomorandže i kože avokada.
Nirghinino interesovanje za očuvanje vode potiče iz njenog iskustva suše 2015. godine u njenoj matičnoj zemlji u Južnoj Africi. Zapanjilo ju je kada je vidjela da se vodene brane, nekada pune do vrha, osuše i osjećala se frustrirano što nije mogla da pronađe rješenje za ovaj problem.
„Oduvijek sam znala da moram da učinim nešto da riješim sušu, jer niko drugi ništa nije činio“, rekla je na obilježavanju Međunarodnog dana žena 2019. u Ujedinjenim nacijama.
Nirghinino otkriće ima potencijal da dosegne daleko izvan svog rodnog grada, njeno otkriće je primijenjeon na poljoprivrednim poljima, a njen super upijajući polimer mogao bi povećati sigurnost hrane širom svijeta.
Nirghin nastavlja istraživanje i studije na Univerzitetu u Stanfordu i zalaže se za mlade djevojke da slijede svoje STEM interese: „Uključivanje djevojaka u nauku trebalo bi da bude na dnevnom redu svih. Mislim da svaka ideja u osnovi ima moć da promeni naš svijet “.
Dajući svoj glas kampanji UN – ovoj generaciji Ravnopravnosti, Nirghin je rekla: „Možemo podstaći više žena i djevojaka da nastave STEM karijeru izlažući pozitivnije uzore i uspjehe drugih žena. Modeli uloga su toliko važni, jer su mladim djevojkama i ambicioznim naučnicima dokaz da i oni mogu da ostvare svoje snove. “
Ketrin Džonson
Ketrin Džonson je matematičarka čiji su proračuni bili od suštinskog značaja za istraživanje svemira u SAD-u. Kao NASA-ina naučnica, Džonsonova je izračunavala putanje, prozore za lansiranje i puteve za hitni povratak koji su odveli prve američke astronaute u svemir i Zemljinu orbitu.
„Bila sam vrlo radoznala. Željela sam da znam šta se događa i zašto. Bilo mi je važno da naučim zašto “, kaže Johnsonova o svom naporu da pomjera granice mogućnosti.
Bila je prva Afroamerikanka koja je pohađala postdiplomsku školu i bila je jedna od rijetkih Afroamerikanki koja je radila na NASA-inom svemirskom programu.
Suočila se sa diskriminacijom zbog svoje rase i pola, ali znala je da pripada timu.
„Navikli su da postavljam pitanja i da sam jedina žena tamo“, kaže ona.
Danas, sa 101 godinu, Džonsonova je nepokolebljiva zagovornica žena i djevojčica u STEM-u.
„Djevojke su sposobne da urade sve za šta su i muškarci sposobni“, smatra ona.
Ona ohrabruje druge njenom pionirskom karijerom da slijede sopstvene interese: „Otkrijte šta je vaš san, a zatim radite na tome. Jer ako vam se sviđa to što radite, biće vam dobro. “
Marie Curie
Marie Curie je bila fizičarka i hemičarka čija su istraživanja radioaktivnosti postavila temelje modernoj nuklearnoj nauci, od rendgenskih zraka do radioterapije za liječenje raka. Bila je prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu i prva osoba koja je osvojila dvije Nobelove nagrade za različite nauke.
Curieva je pohađala Univerzitet u rodnoj Poljskoj i doktorirala na Univerzitetu u Parizu. Ona i njen suprug Pierre otkrili su dva radioaktivna elementa, polonijum i radijum, osnovala je medicinski istraživački institut u Varšavi i izumila mobilne rendgenske jedinice koje su pomogle više od jednog miliona ranjenih vojnika u Prvom Svjetskom ratu.
Curieva nije bila svjesna rizika koje predstavlja njeno istraživanje. Na kraju je umrla od bolesti povezane sa zračenjem, ali njena otkrića i danas spasavaju živote.
Ohrabrujući nas da sa radoznalošću i hrabrošću slijedimo svoje strasti, Curieva je rekla: „Ničega se u životu ne treba plašiti, treba samo razumjeti. Sada je vrijeme da to bolje shvatimo, tako da se možemo manje plašiti. “ Njeno nasleđe i danas inspiriše žene i djevojke u STEM-u.
Marcia Barbosa je brazilska fizičarka poznata po istraživanju složenih struktura molekula vode.
„Voda je čudna“, kaže Barbosa, koji misli da bi anomalije molekula mogle pomoći u rješavanju problema nedostatka slatke vode.
Barbosa je razvila seriju modela svojstava vode koji mogu poboljšati naše razumijevanje širokog spektra tema, kao što su: kako se javljaju zemljotresi, kako se proteini preklapaju, kako se generiše čistija energija i kako se liječe bolesti. 2013. godine dodijeljena joj je nagrada L’Oreal-UNESCO za žene u nauci.
Pored svog izuzetnog istraživanja, Barbosa je posvećena i izjednačavanju uslova za žene i djevojke u STEM-u. Organizovala je niz konferencija o ženama u fizici, pisala radove o geografskoj i rodnoj raznolikosti u nauci i vodila seminare koji su istraživali nedostatak žena na terenu.
Segenet Kelemu
Segenet Kelemu je molekularni patolog biljaka, čija su najsavremenija istraživanja posvećena pomaganju malim svjetskim poljoprivrednicima da uzgajaju više hrane i izađu iz siromaštva.
„Pokretačka sila mog života je da promijenim život ljudi i poboljšam poljoprivredu u Africi“, kaže ona.
Kelemova je odrastala u siromašnoj poljoprivrednoj porodici u Etiopiji i bila je prva žena iz svog regiona koja je stekla fakultetsku diplomu.
„U mom selu djevojke su se udale u vrlo mladoj dobi, ali na sreću bila sam previše pobunjena da bi iko mogao da mi organizuje brak“, kaže ona kroz smijeh. „Zaista sam bila odlučna da idem na univerzitet.“
Posle godina studiranja i rada u inostranstvu, Kelemova se vratila u Afriku da vodi novu generaciju naučnika.
„Mislim da je ulaganje u afričku poljoprivredu, ulaganje u afričko istraživanje zapravo ulaganje za čovječanstvo u cjelini“, kaže ona.
Kelemova je 2014. godine nagrađena L’Oreal- UNESCO-ovom nagradom za žene u nauci, proglašena je jednom od 100 najuticajnijih afričkih žena u organizaciji Forbes Africa, a 2015. godine izabrana je za člana Svjetske akademije nauka.
Žena koja je heroj u svom polju, Kelemova nas inspiriše da radimo s ciljem i predanošću za svrhe do kojih nam je stalo.
Mariam Mirzakhani
Kao djevojčica koja je odrastala u Teheranu u Iranu, Mariam Mirzakhani je sanjala da postane pisac. Tek u srednjoškolskim godinama otkrila je svoj talenat za matematiku – predmet koji je do kraja njenog života zaokupljao njenu kreativnost i intelekt.
Mariam je 1994. godine postala prva ženska iranska studentkinja koja je osvojila zlatnu medalju na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi, postigavši 41 od 42 poena, a 2015. godine vratila se na pobjedu sa izvanrednim rezultatom.
Doktorirala je na Univerzitetu Harvard i bila vodeći naučnik iz oblasti dinamike i geometrije složenih površina. 2014. godine postala je prva ženska dobitnica Fields medalje, najprestižnije nagrade iz matematike.
„Što sam više vremena trošila na matematiku, to sam se više uzbuđivala“, rekla je Miriam o svom istraživanju.
Ona se prisjeća da je voljela „uzbuđenje zbog otkrića i uživanje u razumijevanju nečeg novog, osjećaj da sam na vrhu brda i da imam jasan pogled“.
Iako je Miriam preminula 2017. godine, njen neprocjenljivi doprinos na polju matematike i dalje opstaje, a njena karijera otvorila je put mnogim ženama matematičarkama koje tek dolaze.
