Inicijative EU i sinergije za pametnu i zelenu budućnost tema je kojom je okončan drugi dan Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022. Govorili su Ladeja Godina Košir, osnivačica Circular Change iz Slovenije, Radovan Nikčević, projekt menadžer Zelene Agende u Srbiji iz UNDP, Margit Noll, direktorica Partnerstva za pokretanje urbane tranzicije – European Partnership, Andrea Hoeglinger, voditeljica evropskih i međunarodnih programa, Austrijske Agencije za promociju istraživanja i Ignacio Chanzá, vođa strateškog razvoja za Južnu Evropu Evropskog instituta za inovacije i tehnologije. Moderator je bila dr Srna Sudar, direktorica Centra za projekte, Univerzitet Crne Gore.
Ladeja Godina Košir je kazala da je recesija u najavi, ali možemo iskoristiti prilike koje kriza donosi u pravcu zelene transformacije ekonomija. Govorila je o napretku puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji, ističući značaj partnera u tom procesu među kojima su Privredna komora, UNDP, Deloitte. Sada se radi na strategiji sa akcionim planom gdje su navedene aktivnosti koje će se preduzeti u naredne dvije godine.
– Cirkualrna ekonomija je rješenje za otporniju ekonomiju. Crna Gora nije samo prirodno bogata, već i znanjem i stručnim znanjima koje ljudi imaju. Zato smo definisali prioritetne oblasti, koje moraju biti povezane sa svim ostalim. U ovom trenutku Crna Gora mora da se osloni na samu sebe i da u odnosima sa drugim bude svjesna svojih snaga – kazala je Godina Košir.
Margit Noll kazala je da su u misijama European partnershipa sadržani suštinski izazovi sa kojima se države suočavaju, te da je cilj postići urbanu mobilnost na lokalnom nivou.
– Partnerstva koja razvijamo doprinose efikasnijem suočavanju sa urbanim izazovima kroz istraživanje i inovacije, te sa izgradnjom kapaciteta omogućavamo lokalnim vlastima i opštinama, pružaocima usluga, infrastrukturi, i građanima da transformišu globalne strategije u lokalnu akciju – kazala je Noll.
Prema njenim riječima, neophodno je razvijati vještine i alate kako bismo ostvarili urbane promjene i podstakli hitno potrebne transformacije ka održivoj budućnosti, te poboljšali kvalitet života u gradovima.
– Države sada imaju mogućnost da se udruže kroz različite programe za istraživanje i inovacije, što može zamijeniti kratkoročne mehanizme koji su ranije postojali, i pomoći da sa novim strateškim pristupom pripreme dugoročne programe koji će doprinijeti cjelokupnom razvoju i održivosti – istakla je Noll.
Kada je u pitanju zelena tranzcija, ona je kazala da je njihov cilj da sagledaju i dopunjavaju strategije koje gradovi imaju, te doprinesu jačanju njihovih kapaciteta. Takođe, posvećeni su zelenoj energiji, čija se transformacija odvija kroz različite tehnologije industrije, i žele ukazati na načine na koji se obnovljivi izvori energije mogu iskoristiti.
Ona je istakla i važnost cirkularne tranzicije, ali i javnog sektora koji je na tom putu neophodan.
Andrea Hoeglinger podsjetila je na važnost pet EU misija, kao i na glavni cilj EU, a to je da evropski kontinent bude prvi koji će biti klimatsko nezavisan do 2045. godine.
– Smatram da su ovakve geopolitičke inicijative izuzetno važne i svi moramo zajednički doprinijeti kako bi se ovaj cilj klimatske nezavisnostui EU i ostvario – istakla je ona.
Hoeglinger je kazala da evropske misije nisu vezane samo za istraživanje i inovacije, već imaju jasno formulisane ciljeve i lako se transformišu. Kao jedan od glavnih ciljeva navela je razvijanje ekološke svijsesti kod građana, i na tom putu je neophodna zajednička saradnja društva, vlade, institucija i stručnjaka, kako bi mobilisali građane.
Ona se osvrnula i na TRAMI projekat koji je se odnosi na transnacionalnu saradnju u pristupu misijama i fokusira se na to da one funkcionišu stvaranjem zajedničke prakse, razmjenom znanja i iskustva.
– Mapiranje i zajednički podaci omogućavaju predviđanje i imaju za cilj da olakšaju razvoj i širenje dobrih praksi, pristup struktureama upravljanja i komplementarne akcije u državama članicama i pridruženim zemljama – kazala je ona. Takođe, uzajamno učenje je od vitalnog značaja za podršku razmjeni znanja između ključnih zainteresovanih strana i to uključuje regionalni i lokalni nivo, kao i aktere iz privatnog i trećeg sektora.
Prema njenim riječima, cilj je da se dopuni i podrži implementacija misija EU, u korist širokog spektra evropskih građana u svim evropskim zemljama i regionima.
Ona je na kraju pohvalila osnivanje Fonda za inovacije u Crnoj Gori, koji je jako važan za svaku državu, jer generiše nove ideje I donosi napredak, te poručila da je neophodno investirati u inovacije i znanje.
Radovan Nikčević je predstavio iskustvo Srbije i projekat EU za zelenu agendu koji tamo realizuje UNDP, za koji je obezbjeđeno 16 miliona eura.
– Mi ovaj projekat realizujemo sa ciljem da odslikava Zelenu agendu sa glavnim stubovima – dekarbonizacijom do 2050. godine, cirkularnom ekonomijom, borbom protiv zagađenja vazduha, vode i zemljišta, zaštitom prirode i uspostavljanjem zelene infrastrukture. Posljednji stub čine održivi sistemi hrane i ruralni razvoj – objasnio je Nikčević.
Prema njegovim riječima, sada se radi na izradi Strategiji zaštite životne sredine, te brojnim regulativima i jačanju kapaciteta institucija. Druga komponenta projekta je direktna podrška projektima zelene tranzicije kompanijama, univerzitetima i drugima koji doprinose ublažavanju efekata klimatskih promjena i cirkularnoj ekonomiji.
– Moramo naći novi okvir za investicije u istraživanje – kazao je on.
Ističe da energetski sektor mora da bude ozbiljno transformisan u budućnosti, a zatim i sektor transporta, jer učestvuju sa 80 odsto u emisiji gasova.
– Upravljanje otpadom je treća kategorija, jer veliki potencijal leži u ovom sektoru, a takođe i u javnom sektoru da se na Zapadnom Balkanu osigura štednja energije – kazao je on.
Ignacio Chanzá, predstavio je Evropski institut za inovacije i tehnologije čija je misija da poveća konkurentnost Evrope, njen održiv ekonomski rast, kao i otvaranje novih radnih mjesta promovisanjem i jačanjem saradnje između vodećih poslovnih, obrazovnih i istraživačkih organizacija.
– Smatram da je izuzetno važno da ojačate inovacije i preduzetništvo stvaranjem povoljnih okruženja za rješavanje kreativnih i inovativnih zamisli – istakao je on.
On se posebno osvrnuo na klimatske promjene.
– Moramo da se složimo da je u toku hitna klimatska situacija. Potreba je za djelovanjem sa nezapamćenom urgentnošću. Želimo da kreiramo prosperitetno društvo otporno na klimatske uticaje sa nultim stepenom emisija – kazao je Chanzá.
Treba da djelujemo na različite elemete sistema, ponašanje i stav. Potrebni su nam startapovi, edukacija, vještine, novi modeli finasiranja. Treba nam učešće građana i tehnologije koje moramo primijeniti. Portfolio projekti koji postižu efekat tri ili četiri slična.
– Moramo da imamo zajedničku viziju ključnih aktera društva: stanovništva, banaka, velikih kompanija, državnog aparata koji treba da budu uključeni u ovaj proces – kazao je on.
