Cijene nafte prošle sedmice su pale oko sedam odsto jer trgovce zabrinjava usporavanje rasta najvećih svjetskih privreda zbog čega slabi i potražnja za ‘crnim zlatom’.
Na londonskom tržištu cijena barela je prošle sedmice potonula 7,3 odsto, na 82,96 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,8 odsto, na 78,11 dolara, prenosi seebiz.
To je najveći sedmični pad cijena u posljednja tri mjeseca. Trgovce su prošle sedmice zabrinule poruke američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) da bi zbog visoke inflacije mogla zadržati kamatne stope na povišenim nivoima duže vrijeme nego što se na tržištu očekivalo.
Još nedavno očekivalo se da će Fed u ovoj godini agresivno smanjiti kamate, počevši od juna, međutim čini se da bi taj potez mogao uslijediti tek na jesen.
To je izazvalo strahovanja od slabljenja aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), ali i u drugim dijelovima svijeta, što bi moglo smanjiti potražnju za energentima.
A da potražnja u SAD-u slabi pokazali su u srijedu podaci o neočekivano velikom rastu zaliha nafte sedmicu prije, čak 7,3 miliona barela. Analitičari su očekivali daleko skromniji rast, 1,1 milion barela.
“Zalihe nafte stvarno su jako porasle, a u ovo doba godine trebalo bi da padaju jer više barela odlazi u preradu”, tumači Bob Yawger iz japanske banke Mizuho.Veći pad cijena spriječili su signali da bi Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici mogli zadržati politiku smanjenja proizvodnje i u drugoj polovini godine, nakon 1. jula, ako potražnja ne ojača.
Trenutno je smanjuju 2,2 miliona barela dnevno.
Grupa će razmotriti proizvodnu politiku na sastanku 1. juna. Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je oko sedam, a na američkom tržištu više od 7,5 odsto.
