Crna Gora, kao prva ekološka država, u prednosti je u odnosu na razvijenije države i trebalo bi da se fokusira na kvalitet u proizvodnji hrane umjesto na kvantitet. Tako može da konkuriše na svjetskom tržištu, kažu sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) čija je primarna djelatnost proizvodnja organske hrane.

Kada je 2007. godine krenuo da se bavi organskom poljoprivredom, Željko Macanović znao je da je taj vid proizvodnje teži kako zbog brojnih pravila kojih proizvođači moraju da se pridržavaju, tako i zbog komplikovanih administrativnih procedura.

Ipak, kao prvi registrovani organski proizvođač u Crnoj Gori, smatra da je budućnost u organskoj proizvodnji.

“Mala smo država, a i imamo čisto i nezagađeno zemljište”, kaže Macanović.

Sa njim je saglasan i Dimitrije Mugoša, koji je počeo kao konvencionalni proizvođač da bi se 2012. preorjentisao na organsku poljoprivredu.

Na svom imanju u glavnom gradu Crne Gore ima oko 1.000 stabala smokve i 200 stabala divljeg šipka.

Ipak, prije nego što je dobio sertifikat, tri je godine bio u takozvanom “prelaznom periodu”, zbog stajskog đubriva koje je koristio dok se bavio konvencionalnom proizvodnjom.

“Mislio sam da je svako stajsko đubrivo isto organsko, ali nije. Ako stoka jede koncentrate onda nije organsko đubrivo”, pojašnjava Mugoša.

Stroge procedure podrazumijevaju stalne analize, pa i područje gdje će biti stacionirana proizvodnja.

“Na primjer, dva kamiona sam morao da uklonim koja su se nalazila u blizini. Uslov za organsku proizvodnju je da autoput nije blizu. Mora da se izgradi barijera ako su blizu izduvni gasovi…”, naveo je Mugoša.