Kao što sam ranije više puta pisala u kolumnama, odrastanje žena se drastično razlikuje od odrastanja muškaraca. Koliko su nas podsticali da ćutimo, toliko njih da pričaju, koliko nama govorili da ostajemo u kućama i radimo sve poslove koje ona zahtijeva, toliko njih iz tih istih kuća tjerali napolje, koliko je nama stvari bilo zabranjeno, toliko je njima tih istih stvari služilo na ponos… Naravno, postoje izuzeci, ali kad se generalno sagleda način života na ovim prostorima, ipak se navedene konstatacije, u većini slučajeva, ne mogu osporiti.
Ulazak žena u preduzetničke vode se može smatrati bitnim dijelom tehnološke revolucije, jer se, u skladu s njom, počela mijenjati i svijest samih žena, te tako, negdje, racio pravladavati konvencionalizam, te oslobađati one vještine za koje se nije ni znalo da postoje. Ipak, koliko je okruženje, zapravo sve njegove kategorije (porodično, socio-ekonomsko, tehnološko, političko i sl.), zapravo, „prijateljski raspoloženo“ prema ženskom preduzetništvu i nekoj njegovoj eventualnoj ekspanziji?
Kada govorimo o porodičnom okruženju, svi znamo da neki tradicionalni obrasci podrazumijevaju rodno određene uloge, koje ženi koja želi da se bavi biznisom, nimalo ne olakšavaju. Iako je više puta polemisano o tome da se poslovi trebaju dijeliti u odnosu na sposobnosti i mogućnosti, ipak je činjenica da se i u 21. vijeku i dalje dijele na „muške“ i „ženske“. Ništa nije bolja situacija ni kada je socio-ekonomsko okruženje u pitanju. Koliko god kvaliteta imale, kakve god uspjehe postizale, činjenica je da se i u najrazvijenijim društvima, žene u poslovnom svijetu i dalje posmatraju isključivo kao žene, a ne kao osobe koje su postigle određene rezultate. Takođe, na globalnom nivou, za svoj radnisu plaćene jednako kao muškarci. Političko okruženje je još manje stimulativno, jer žene konstantno stavlja u kontekst kvota koje se moraju ispuniti, bez obzira na to da li je njihov angažman djelotvoran i ne. Tehnološko okruženje se, možda, može smatrati i najstimulativnijim, jer pruža mogućnosti izbora kao ni jedno od navedenih. To se najviše ogleda u mogućnosti profilisanja i predstavljanja sebe u pravom svijetlu, kao i kreativnim industrijama koje predstavljaju veliki izazov ženskog preduzetništva u današnjem vremenu.
Okruženje zaista predstavlja možda i najkompleksniju barijeru u odnosu na sve ostale, baš zato što u sebi sadrži različite vrste ograničavajućih faktora koji deluju destimulativno na razvoj ženskog preduzetništva. Ono što je potrebno je pronalaziti instrumente i mehanizme kojima će se na sve vrste tih faktora uticati.
