Piše: Emir PAŠIĆ
U okviru osamnaestog festivala “Zavičajne staze“, u Petnjici je 8.avgusta održana
književna tribina, pod naslovom Žubor Bihora i KazivArt, na kojoj su o zborniku
nagarđenih i odabranih priča govorili Salko Luboder, Marko Radojević, Sajma Feratović i
Rebeka Čilović. Knjiga sadrži 22 priče inspirisane zavičajem, autora iz Crne Gore i
regiona.
Kako reče Luboder „Zbornik žubori žuborom književne ljepote i umjetničke vrijednosti,
jer priziva književne stvaraoce sa širih prostora da Bihoru posvete umjetničku imaginacij,
duboku misaonost i uzvišene riječi.“ Pjesnikinja Rbeka Čilović je, na početku
predstaljanja knjige smisleno proširila fokus razgovora o odnosu tradicije i savremenog u
književnosti, odnosno pitanjem; Dali je svaki autor, „čuvar tajne prošlosti i prorok
budućih dana“…
-Ovaj Zbornik priča, izbor sa prošlogodišnjeg festvala, nudi raznolike pripovjedačke
glasove, ali zajednički imenitelj većine priča je duboka ukorijenjenost u kolektivnom
pamćenju, mitologiji zavičaja i targičnoj historij, od Šahovića preko Štrbaca pa sve do
individualnih drama porodica rastrzanih između modernog i tradicionalnog na opisanom
prostoru življenja“-kazala je prof.jezika Sajma Feratović. „U tom smislu gotovo svi
autori, zastupljeni u zborniku „Žubor Bihora“ svjesno ili intuitivno, nastupaju kao čuvari
prošlosti iznoseći pred čitaoce ono što bi historija, porodica ili pojedinac najradije
potisnuli ili zaboravili. Junaci u pričama najčešće su ljudi poraza i otpora, – oni koji
nikako ne uspijevaju, oni koji su žrtve vlastite sudbine, društvenih okolnosti ili pogroma.
Prolaznici veličanstveni po ljudskoj snazi, trpljenju, nadi i vjeri da će pamćenjenje
opravdati njihovu žrtvu“ kazala je profesorica Feratović.
-U vremenu kada se sve više oslanjamao na digitalne alate, kada vještačka
intelegencija piše tekstove,analizira stilove i generiše sadržaje,zavičajna književnost
ostaje prostor autentičnog ljudskog izraza. Ona ne imitira emocije – ona jeste emocija. Ne
simulira sjećanje – ona ga čuva – naglasio je u nadahnutom izlaganju profesor,Marko
Radojević. „Pisac zavičaja,poput autora u Žuboru Bihora, jeste čuvar tajne prošlosti.
Njegove riječi su most između generacija – između onih koji pamte i onih koji tek uče da
pamte. Ali pisac je i prorok budućih dana – jer pokazuje da se identitet ne gradi samo u
velikim gradovima, već i u tišini planinskih sela, u jeziku koji se ne uči u školama,nego u
kući, na posijelima,pašnjacima. U tom smislu ova knjiga nije samo književno djelo – ona
je kulturni otpor zaboravu. Dokaz da tradicija može da živi u savremenom svijetu, ne kao
ostatak prošlosti,već kao inspiracija“-kazao je Radojević.
Publicista Salko Luboder posebno se osvrnuo i na sadržaj 5.broja časopisa
KazivART(koji je u štampi) i naglasio da ova publikacija donosi aktuelne tekstove koji su zapravo hronika i analiza aktuelnih dešavanja u kulturi i umjetnosti kod nas i u
regionu. Prevladavaju teme od značaja za kulturu, umjetnost, identitet i kulturnu baštinu
bošnjaka ali i opšte univerzalne vrijednosti.
„KazivART je svojevrsna draguljarnica/dževahir kutija, u kojoj se čuvaju dragocjenosti
kulture, tradicije i identiteta bošnjačkog naroda,vrijednosti interkulturalizma i
univerzalnog značenja“-kazao je Luboder. Festivalski njegovana publika toplo je
pozdravila učesnike tribine, a pisci zastupljeni u „Žuboru“, Ljerka Petković i Safet
Hadrović Vrbički, u ponukanim obraćanjima su se zahvalili organizatorima i uredniku
Festivala „Zavičajne staze“,Mirsadu Rastoderu, što su im omogućili da se u Bihoru
godinama sretaju sa najznačajnijim umjeticima u regionu.
Objavljivanje knjige, Žubor Bihora i 5 braja časopisa KazivART podržao je Fonda Za
zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Obje publikacije biće promovisane u Rožajama i
drugim gradovim, psebno tokom svečanosti proglašenja najboljih priča inspirisanih
Bihorom za 2025.godinu, 16.avgusta u Petnjici.
