Cijene hrane i bezalkoholnih pića u julu ove godine bilježe rast od skoro 25 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Još jedna od karakteristika, koja se komentarisala u javnosti, je i skok cijena u dijelu restorana i hotela i po posljednjim podacima u julu rast tih cijena iznosi 17,9 odsto – kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Inflacija
Podsjeća na objavljene podatke da stopa godišnje inflacije u julu iznosi 14,9 odsto, a najveći uticaj na to, prema njegovim riječima, imali su rast cijena usluge smještaja, mlijeko, sir i jaja, čvrsta goriva, meso, povrće, restorani itd.
– Moramo reći da ovo jesu alarmantni podaci i Crna Gora kao uvozno zavisna zemlja ne može kontrolisati dalji rast cijena. Ipak, neophodno je dodatno raditi na jačanju standarda građana, jer je od jula prošle godine konstantno rastu cijene, što dodatno pokazuje da Crna Gora skoro godinu ima problem inflacije – poručio je Mulešković.
Dodaje da bi stopa inflacije bila mnogo veća da Vlada u maju nije uvela smanjenje akcize na gorivo, što je u značajnoj mjeri zaustavilo veći rast cijena.
– Ipak, imajući u vidu trenutna dešavanja na tržištu, te stanje u javnim finansijama i znajući da je ovo jedan od značajnijih priliva budžeta, očekujem da ova odluka bude revidirana nakon isteka perioda na koji je donijeta – kaže Mulešković.
Inflacija u regionu je različita po zemljama, pa je u Makedoniji 14 odsto, Srbiji 12,8, Albaniji devet, dok je na nivou EU stopa godišnje inflacije iznosila 8,9 odsto u julu 2022. godine.
– Ovo nam jasno govori da se u Crnoj Gori u najvećoj mjeri i osjeća uticaj poremećaja na globalnom tržištu kao zemlje dominantno uvozno orjentisane. Razni događaji na međunarodnom tržištu, kao i određeni dogovori između Rusije i Ukrajine doveli su do trenutnog smanjenja cijena na međunarodnom tržištu goriva ali i određenih prehrambenih proizvoda – kazao je Mulešković koji u ovom trenutku ne očekuje da može doći do pada cijena u maloprodajnim objektima u Crnoj Gori, ali je ovo dobar znak jer nam ukazuje da makar može doći do stabilizacije cijena.
– Ovo je značajno jer globalna inflacija predstavlja veliki problem za sve države i nastavak ovog trenda bi u značajnoj mjeri ugrozio životni standard. Moramo naglasiti da cijene teško padaju i ako dođe do pada cijena na međunarodnom tržištu, moramo početi da razmišljamo kako treba i možemo da funkcionišemo u novonastaloj situaciji. Ovo je posebno važno za donosioce odluka, koji moraju voditi računa o trenutnoj situaciji i u narednom periodu se mnogo više posvetiti jačanju ekonomskih aktivnosti u Crnoj Gori, jačanju privatnog sektora, jer je to jedan od alata na koji se može boriti protiv smanjenja standarda. S druge strane, posebna pažnja treba da se posveti socijalnim davanjima koja bi trebala biti ciljana i jasno definisana po kategorijama kako bi oni kojima je najpotrebnije i dobile pomoć da prevaziđu ovu, veoma tešku situaciju – tvrdi Mulešković.
Pripreme za jesen
Prema njegovom mišljenju, upravo ova stagnacija rasta cijena i pad cijena na međunarodnom tržištu su dobar period da se sve države pripreme za jesen i posebno za sljedeću godinu, koji će, prema svim procjenama, biti veoma teški.
– Znajući kompletnu situaciju sa stanjem energenata u članicama EU kao i drugim zemljama, jasno je da se očekuje dalji rast cijena, koji ne bi trebalo da bude toliko izražen kao od početka rata u Ukrajini. Ipak, znajući sve ovo već nekoliko mjeseci i prije tog događaja, donosioci odluka imaju dovoljno vremena da se pripreme za ono što je najavljeno i što slijedi i ne postoji prostor da se u slučaju mogućih poremećaja na tržištu pozivamo na njih – kaže Mulešković.
U Crnoj Gori, kako ističe, od 2021. godine došlo je do rasta cijena zbog uticaja pandemije kovida-19, od početka 2022. godine, cijene su rasle zbog uvođenja programa ,,Evropa sad“, dok je nakon marta 2022. godine došlo do rasta zbog rata u Ukrajini.
– Takođe, situacija da Crna Gora ima najveću stopu inflacije je uslovljena i početnom sporom reakcijom Vlade i nedonošenjem odluka u periodu mart – maj ove godine, zbog nekomunikacije između Vlade i Skupštine, te promjene izvršne vlasti, što je u značajnoj mjeri ostavilo velike posljedice na crnogorsko tržište. Na globalnom niovu upravo ratovi, poremećaji na tržištu, suše, povećanje novca u opticaju i slično u najvećoj mjeri dovode do rasta cijena – zaključio je Mulešković.
Krajnji rok da se formiraju robne rezerve
Ovo je period, procjenjuje Mulešković, kad se moraju kreirati paketi podrške privredi, građanima i kad se mora konsolidovati i potrošnja, ali i jačati ulaganja države u kapitalne projekte kako bi stimulisali rast ekonomskih aktivnosti.
– Posebno je važno za Crnu Goru kao uvozno zavisnu zemlju da se pripremi za naredni period, i ovo je u posljednje vrijeme i jedan od boljih perioda za stvaranje robnih rezervi i od strane države, kako bi se lakše prošlo kroz potencijalnu krizu koja se najavljuje za jesen – kazao je Mulešković.
