Najmanja zastupljenost žena u Vladi do sada nije dobra za napredak društva i pokazuje da usaglašavanje sa evropskim praksama po pitanju obaveze postizanja rodne ravnopravnosti, ostaje samo na riječima.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući postavku Vlade Milojka Spajića u kojoj su od ukupno 23 člana, tek četiri žene, ili 17.39 odsto. Nijedna od njih nije potpredsjednica Vlade, iako za tu poziciju ima rekordnih pet mjesta.
U Vladi Spajićevog prethodnika Dritana Abazovića bilo je 19 odsto žena, Zdravka Krivokapića 28,5 odsto, Duška Markovića 19 odsto i Mila Đukanovića, u periodu od 2012. do 2016. godine – 16 odsto.
Kada je riječ o zastupljenosti žena u vladama u regionu, u Srbiji je 11 žena na ključnim mjestima u Vladi, uključujući premijerku, a jedno potpredsjedničko mjesto je takođe rezervisano za ženu. U Hrvatskoj od 18 resora u Vladi četiri pokrivaju žene, a jedna je potpredsjednica. U Makedoniji od 20 članova vlade pet su žene, a jedna pokriva i potpredsjedničku funkciju.
Samo se u Crnoj Gori “kaska”
Saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Maja Marinović ocijenila je za “Vijesti” da EU ima jasne standarde kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, pa je tako posljednji izvještaj EK ukazao na neophodnost unapređenja sposobnosti Skupštine da integriše i nadgleda pitanja rodne ravnopravnosti:
“Ali i ograničenosti uticaja pravnog okvira o rodnoj ravnopravnosti, zbog nedostatka političke volje da se ovo pitanje prioritizira u okviru ukupnih mehanizama odgovornosti vlade”.
