Advokat kompanije Uniprom Momčilo Knežević je tražio da Privredni sud ponovo od Regulatorne agencije za energetiku i komunalne djelatnosti (REGAGEN) traži podatke i dokumenta kako bi se utvrdilo da li je Elektroprivreda (EPCG) otklonila nedostatke utvrđene inspekcijskim nadzorom u vezi sa Odlukom o utvrđivanju cijene električne energije za snabdijevanje kategorije kupaca direktno priključenih za prenosni sistem za 2022. godinu, piše Pobjeda.
Ukazao je da je REGAGEN naložio EPCG da utvrdi cijenu aktivne električne energije na jasan i nedvosmislen način kako bi se spriječila arbitrernost u primjeni cijene na sve kupce u okviru iste kategorije.
Kršenje ugovora
REGAGEN, kako je kazao Knežević, nije izvijestio sud da li je EPCG otklonila te nepravilnosti. Tvrdi i da se iz ugovora o kupovini električne energije i izvještaja REGAGEN-a, koji su izvedeni kao dokazi u sporu koji Uniprom vodi protiv EPCG zbog kršenja ugovora, ne mogu jasno protumačiti podaci o cijenama, jer nijesu iskazani na jasan i razumljiv način, te da je potrebno razjasniti šta oni predstavljaju.
– Ugovori koji se odnose na kupce direktno priključene na prenosni sistem za 2021. i 2022. godinu su ugovori u kojima je iskazana cijena na način koji nije uporediv sa cijenom u ugovoru od 15. januara 2021. godine, što otežava pravilno i potpuno utvrđenje odlučne činjenice u vezi sa cijenom električne energije u 2021. i 2022. godini za kategoriju kupaca direktno priključenih na prenosni sistem kojoj pripada Uniprom – kazao je Knežević tražeći od suda da EPCG dostavi informaciju da li je o promjenama okolnosti na energetskom tržištu obavještavala i ostale potrošače iz iste kategorije.
Advokat EPCG Ivan Kadić smatra da je REGAGEN potvrdio njihove navode te da nema potrebe da se sud ponovo obraća REGAGEN-u sa istim zahtjevom. Navodi i da je EPCG sudu dostavila svu raspoloživu dokumentaciju, tražeći da sud odbije eventualne zahtjeve za dostavljanje dodatne dokumentacije.
Sutkinja Radmila Perović je odbila da kao dokaz u ovom sporu bude sproveden snimak emisije Okvir koji je emitovan krajem 2021. godine na RTCG u vezi sa situacijom sa KAP-om, ocjenjujući to nepotrebnim u odnosu na ostale izvedene dokaze.
U podnesku Uniproma u kojem je to traženo stoji da ta emisija sadrži informacije od ključnog značaja za utvrđivanje okolnosti o ponašanju EPCG kada je riječ o odgovornosti za nastalu štetu zbog kršenja ugovora. Predsjednik odbora direktora EPCG Milutin Đukanović je, kako navode, u toj emisiji izričito kazao da će struju 2022. godine Unipromu prodavati po cijenama utvrđenim na svjetskoj berzi, čime je, kako tvrde, ignorisao ugovornu obavezu po kojoj cijena ne može biti veća od maksimalno utvrđene za kategoriju kojoj Uniprom pripada.
Ukazali su da je EPCG u tom trenutku, pet dan prije početka gašenja ćelija u KAP-u, bila upoznata da će gašenje koštati nekoliko miliona, a da bi ponovno uspostavljanje proizvodnje aluminijuma koštalo preko 20 miliona eura. Tvrde da je im je krajnji cilj bio da ostvare što veću dobit od prodaje struje. Iduće ročište zakazano je za 24. februar.
Traže izmaklu dobit
Uniprom je inicijalno, zbog kršenja ugovora, od EPCG tražio 17,4 miliona eura za period od decembra 2021. do marta prošle godine, kao i naknadu štete za svaki mjesec do kraja 2022. do kada je, kako navode, na snazi trebalo da bude Ugovor o kupoprodaji električne energije iz januara 2021. godine za potrebe proizvodnje u KAP-u. Ipak, naknadno su kazali da će tužbeni zahtjev precizirati nakon vještačenja. Optužuju EPCG da namjerno nije htjela da ispuni ugovorne obaveze, zbog čega su bili prinuđeni da, radi spašavanja likvidnosti kompanije, zaštite života radnika i sprečavanja nesagledive ekološke štete havarijskog gašenja, ugase 150 elektrolitičkih ćelija za proizvodnju primarnog aluminijuma.
Osim toga traže i izmaklu dobit za period od decembra 2021. do kraja prošle godine, koju su mogli ostvariti od proizvodnje i prodaje aluminijuma.
Tvrde da je ugovorom bilo predviđeno automatsko produženje, pod uslovom da su izmirili sve obaveze i da, u slučaju promjene cijene struje za kategoriju potrošnje kojoj pripada, ugovorne strane utvrde cijenu najkasnije do 31. decembra 2021, koja ne može biti veća od maksimalno utvrđene za tu kategoriju potrošača. Ukazali su da im iz Vlade i EPCG nijesu odgovarali na poziv za pregovore, ali da su im nakon više urgencije prvo ponudili 183 eura po megavat-satu, tvrdeći da bi sve ispod toga bilo na štetu građana, a onda je spustili na 122 eura.
Iz EPCG tvrde da nije bilo uslova za produženje ugovora, jer osim što nije bilo usaglašavanja oko cijene struje, Uniprom nije platio račune za novembar i decembar 2021, niti dostavio bankarsku garanciju za dospjele obaveze.
Tvrde da je riječ o bilateralnom ugovoru, a ne snabdjevačkom, kako tvrde iz Uniproma. Ocjenjuju da je tumačenje ugovora na taj način neosnovano, jer krajnji kupac odnosno potrošač nije Zakonom o energetici prepoznat kao učesnik na tržištu. Ukazuju da je EPCG zbog krize na tržištu energenata, samo tokom 2021. godine izgubila 38 miliona, te da bi taj dug bio veći za još 26 miliona da je produžen ugovor sa Unipromom. To, kako navode, nedvosmisleno pokazuje ko je realno oštećen, dodajući da Uniprom nije prihvatio njihovu ponudu da im obračunaju struju po cijenama nižim za 15 odsto od referentne berze.
