Direktan psihosocijalni servis podrške LGBT osobama je neophodan i to je trebalo uvrstiti u zahtjeve koji su predstavljeni na jučerašnjem, devetom Montenegro prajdu — ocijenio je direktor LGBT Forum progress Džon Barac u jutarnjem programu ,,Rujna zora” Gradske televizije.
Napominje da se zahtjevi odnose na dopune i izmjene niza zakona koji onemogućavaju primjenjivanje Zakona o istopolnom partnerstvu, zatim na rješavanje pitanja nedostatka hormonske terapije i neophodnost donošenja zakona o rodnom identitetu, piše portal gradski.me.
,,LBGT osobe se konstantno suočavaju sa odbacivanjem, mržnjom i nasiljem. Neophodno je naći održiv i dugoročan sistemski način da im se pruži pravna, psihološka i psihosocijalna pomoć. Naša organizacija će za naredni Prajd uputiti niz sugestija i aktivnije se uključiti u priču”, kazao je Barac.
On ističe da je dobar znak to što je veliki broj ljudi sa političke scene podržao Prajd.
,,LGBT zajednica ima kontinuiranu podršku od strane civilnog sektora, ali ono što je bilo iznenađujuće je što je veliki broj predstavnika izvršne vlasti i ministara podržao ovogodišnji Prajd. To je znak da su pripadnici LGBT populacije ozbiljno shvaćeni”, kazao je Barac.
Komentarišući trenutnu ekonomsku situaciju, kazao je kako smatra da bi odgovarajuće mjere Vlade mogle pomoći najugroženijima.
,,Veliki procenat ljudi u državi živi na ivici siromaštva. Osnovne životne namirnice su sve skuplje. Tim ljudima je potrebna pomoć. Sistem treba da uradi koliko je u mogućnosti da pomogne najugroženijima”, kazao je Barac.
Da bi se razvila strategija borbe protiv siromaštva, ističe, neophodni su podaci o rasprostranjenosti problema.
,,Nemamo podatke koliko je ljudi iz LGBT zajednice u stanju socijalne potrebe. Neophodno je znati koliko je taj problem rasprostranjen da bismo znali kako da ga riješimo. Očigledno je stepen siromaštva mnogo veći nego što podaci pokazuju”, dodaje Barac.
Kovid je, kaže, produbio krizu, pa se to odrazilo na sve aspekte društva.
,,Ne pamte se ovakva vremena. Globalna kriza utiče na sve: zdravstvo, finansije, psihu i zdravlje. Počećemo da se oporavljamo tek nakon što izađemo iz krize”, kaže Barac, dodajući da je upitno koliko će sve to trajati.
On smatra da je Crna Gora mogla uraditi mnogo više na polju reformi koje vode ka članstvu u EU.
,,Crnu Goru želim da vidim u Evropskoj uniji — kao zemlju ravnopravnih ljudi, jednakih prilika i jednakih mogućnosti. Do sada smo mogli da postignemo mnogo više na polju reformi. Možda treba da razmišljamo i vjerujemo u ono čemu težimo”, zaključuje Barac.
