Odbor za ekonomiju je glasovima parlamentarne većine dao zeleno svjetlo prijedlogu budžeta za iduću godinu, odluci o zaduženju i setu zakona koji su pratili i ovogodišnji prijedlog budžeta. Glasanju nijesu prisustvovali predstavnici opozicije, osim Miloša Konatara (Ura), koji se nije izjašnjavao o budžetu, dok je predsjednik Odbora Mirsad Nurković (BS) bio uzdržan.
Evropa (ne)sad
Konatar je ukazao da se u prijedlogu budžeta za iduću, ali ni za naredne dvije, ne vidi primjena programa ,,Evropa sad 2“ (ES2), što je suštinski potvrdio i ministar finansija Novica Vuković.
– Prepoznali smo sve i naveli zakonske okvire koji treba da se realizuju da bi se program ES2 definisao. To je nešto što je strateški prepoznato, na čemu se radi i čiji se efekti očekuju krajem sljedeće i početkom 2025. godine – kazao je Vuković.
On je naveo da gotovo 90 odsto budžeta čine mandatorni izdaci, te da je mali fiskalni prostor za sprovođenje novih državnih politika i razvojnog segmenta u kapitalnom budžeta ili investiranja u oblast poljoprivrede, piše Pobjeda.
Time je Konatar dobio odgovor na pitanje koje je tokom sjednice više puta postavio – gdje je ES 2 u ovim prijedlozima.
– Građani očekuju odgovor. Ranije je rečeno da će godinu od formiranja vlade minimalna plata biti 700 eura, a prosječna hiljadu. Zašto je onda u prijedlogu budžeta predviđen rast bruto zarada pet odsto, odnosno po četiri procenta u 2025. i 2026. godini? Ako je rast toliki, onda ne možemo doći do obećanih minimalnih i prosječnih zarada – kazao je Konatar.
Osvrćući se na zahtjeve prosvjetara za povećanjem zarada, Vuković je kazao da je cilj održivi budžet koji će u prvoj godini servisirati ono što se predviđa.
– Ako želimo da u prvoj godini dobijemo sve što su bile bolne tačke, teško da se to može uraditi bez dodatnog zaduživanja – kazao je Vuković, dodajući da uvećanje prosvjetarima ne bi koštalo 19 miliona eura, već bi onda povećanje cijeloj upravi zahtijevalo 70 miliona, uz dodatnih osam miliona za opštine.
Kazao je da treba sačekati zakonske izmjene i reforme u idućoj godini, te izmjenu obračuna zarada u javnom sektoru, kada će se napraviti odgovarajući sistem zarada, koji je sada zbog neselektivnog povećavanja, potpuno neuravnotežen.
– Ako ne možemo da targetiramo samo jedan dio zaposlenih u javnoj upravi, kako možemo da targetiramo samo jedan dio penzionera – prokomentarisao je Konatar koji je problematizovao odluku da se poveća samo minimalna, ali ne i penzija ostalih kategorija penzionera.
Prateći zakoni
Boris Mugoša (SD) je zamjerio što se ustalila praksa da uz prijedlog budžeta ide set sistemskih zakona koji nijesu prošli javnu raspravu. Ukazao je na najnovije Monstatove podatke da je prema paritetu kupovne snage Crna Gora na 50 odsto prosjeka u EU, čime smo se vratili unazad četiri godine. Time se, kako je ocijenio, demantuje priča da standard građana raste. Ukazao je da će prema prijedlogu budžeta za plate, penzije i socijalu otići 1,7 milijardi eura, a problematizovao i to što se na ugovore o djelu planira 21 milion, od čega je za popis predviđeno četiri.
– Jesmo li mi normalni da su nam ugovori o djelu došli do 17 miliona godišnje, a gro se zaključuje mimo zakona? Moramo se dogovoriti da to više ne radimo. To jeste decenijski problem, ali mi sve gore i gore radimo. Što nas DRI više kritikuje, mi mu se sve više ,,sprdamo“ – kazao je Mugoša.
Apelovao je da se budžet u dijelu socijale pravednije planira i usmjeri tamo gdje treba.
– Univerzalna davanja nijesu socijalna politika, dječji dodatak djeci poslanika i direktora nije socijala – kazao je Mugoša dodajući da se najmanje izdvaja za one koji su i zakonski prepoznati kao najsiromašniji – korisnicima MOP-a koji mjesečno primaju 85 eura.
Ocijenio je i da bi se sa vraćanjem PDV-a na 21 odsto za ugostiteljstvo trebalo sačekati još iduću godinu, kritikujući što se turistički i ugostiteljski sektor oko ovoga oglasio tek prije 15 dana znajući za to od početka godine. Ministar Vuković je ukazao da tokom smanjenja stope PDV-a, ugostitelji nijesu snizili cijene, što jasno ukazuje da su sa ovom olakšicom obezbijedili dodatni profit, a krajnji potrošač efekte nije osjetio.
Mugoša je problematizovao i plan ponovnog razdvajanja institucija.
– Prije tri godine bilo je fenomenalno spojiti uprave prihoda i carina i katastra i državne imovine. Sad saznajemo da to ipak ne valja, i to od onih koji su ih spajali. Opet se to radi bez analiza, pa mi koji smo tad pitali zašto se spajaju, bili smo protivnici efikasnosti, a sad kad se vratilo, može li neko da kaže pogriješili smo. Ako je naknadna pamet, neka kažu, to je u redu, jer mi je u tome važnija riječ ,,pamet“ – poručio je Mugoša.
Poručio je da se kapitalni budžet mora smanjivati, jer ni uprave nemaju kapaciteta, a planska dokumentacija nije spremna. Apelovao je da se u budžet ne stavljaju fiktivni projekti, predloživši kvartalno saslušanje Ministarstva finansija u vezi s realizacijom projekata, dodajući da iznos od 240 miliona nije velik, da je toliki bio i prije par godina, ali da se te vrijednosti, zbog rasta cijena ne mogu upoređivati. Ipak, ocjenjuje da jeste bilo iskoraka sa ovim budžetom, ali da se plaši da će se to neutralisati pritiskom poslanika sa amandmanima koji će time uslovljavati glasanje za budžet.
Tonći Janović (PES) je kazao da je budžet odraz njihovih obećanja, ali i fiskalne održivosti i makroekonomske stabilnosti. Podsjetio je da ova vlada mora da vrati preko 500 miliona eura kredita, te da su obećanje već krenuli da ispunjavaju povećanjem minimalnih penzija. Ocijenio je nekorektnim da se traži ukidanje dažbina u dijelu PDV-a na ugostiteljstvo, a istovremeno povećanje socijale.
Skrivene stavke
Nikola Milović (DPS) smatra da u prijedlogu budžeta ima dosta skrivenih stavki koje ne pokazuju jasnu ekonomsku politiku. S druge strane, ukazuje da je fiskalni prostor za razvojni dio beznačajan.
– Nemojte da obećavamo građanima što ne možemo da ispunimo. Poenta je stvaranje nove vrijednosti, nove usluge, investicije, proizvodnje, novih radnih mjesta, a tek plata, ne možemo da krenemo s kraja, da povećamo plate i da se kockarski ponašamo kako ćemo da ih isplatimo. Sa tim ćemo da doživimo da i ovako narušenu konkurentnot privatnog sektora u Crnoj Gori u potpunosti uništimo platama koje neće moći da prate – kazao je Milović navodeći da će za udvostručenje BDP-a, prema ,,pravilu 70“ biti potrebno 30 godina.
– Ne treba građanima pričati da će živjeti bolje iduće godine, jer neće. Zato vas molim da se vratimo na nivo realne ekonomske politike. Možemo doći u situaciju da Crna Gora izgubi mogućnost da se zadužuje pa neće biti pitanje kamate, već niko neće htjeti da nam da novac. Životni standard građana mora biti zarađen, a ne pozajmljen – poručio je Milović.
Jelena Božović (NSD) je ukazala na nesrazmjeru u kapitalnom budžetu, posebno na štetu sjevernih opština, predlažući da se preispita rad komisije koja procjenjuje da li je neki projekat zreo za realizaciju. Mirsad Nurković (BS) je ukazao da u odluci o zaduženju nema preciznih rokova niti uslova, čime se Vladi daje bjanko mogućnost da se zaduži pod bilo kojim uslovima. Ocijenio je da su morale postojati margine i smjernice u tom dijelu. Ukazao je i na rizik da neki dio od 139 miliona planiranih garancija padne na teret države.
Sastanak sa investitorima u Beču
Ministar Vuković je kazao da je razlog nedefinisanja kamatnih stopa nepredvidljivost tražišta, dodajući da su pozitivne projekcije stopa za iduću godinu. U prilog tome, kako je naveo, ide i to što je Crna Gora izbjegla da se nađe na sivoj listi Manivala.
– Plan je da se u januaru u Beču sretnemo sa svim investitorima, a interesovanje već postoji, jer računaju na stabilnost vlade – kazao je Vuković.
