Ekonomije Zapadnog Balkana suočavaju se s usporavanjem rasta, strukturnim
slabostima i pritiscima globalnih poremećaja, ali istovremeno nude prostor za
transformaciju kroz zelene investicije, mobilizaciju kapitala i jačanje privatne
potrošnje- ocijenjeno je u nastavku Consumer Rules Summita u Tivtu, gdje su
panelisti naglasili da region mora hitno graditi otpornost na klimatske i demografske
izazove.-
U Tivtu je nastavljen Consumer Rules Summit, (NE)MOGUĆA MISIJA 2025: Šta
donosi budućnost za agro-prehrambeni sektor, FMCG industriju, distribuciju i
maloprodaju u tržištima u razvoju Evrope?a drugi dan obilježile su poruke o hitnosti
transformacije ekonomija Zapadnog Balkana, jačanju otpornosti na globalne
poremećaje i potrebi za većom mobilizacijom kapitala.
Žukova: Zelene investicije i partnerstvo s klijentima
Zvanično otvaranje pripalo je Nataliji Žukovoj, direktorici za prehrambenu industriju i
agribiznis EBRD-a, koja je istakla da su klijenti „tajno oružje“ Banke i podsjetila da je
EBRD ove godine pokrenuo novu strategiju usmjerenu na zelene projekte, inkluziju i
inovacije.
– Klijenti, vi ovdje ste naše tajno oružje. Dugoročni odnosi sa vama, koje smo
izgradili tokom godina, od suštinskog su značaja. Želimo da čujemo više vaših
mišljenja i prioriteta i da razgovaramo o tome kako možemo da pomognemo.
Saradnja je u svima nama, niko ne može sam da radi – naglasila je Žukova.
Dodala je da je EBRD do sada investirao oko milijardu eura kroz 50 transakcija u
zemljama regiona, a isti obim očekuje i ove godine, uključujući i ulaganja u Crnu
Goru.
– Jugoistočna Evropa i Zapadni Balkan ostaju u srcu naših napora. Ponosno
sarađujemo sa liderima u regionu, jer oni stvaraju radna mjesta. U Crnoj Gori
podržavamo lokalnog šampiona Voli, ali lista je mnogo šira i puna primjera – kazala
je ona.
Govoreći o strateškim prioritetima, Žukova je naglasila da EBRD ostaje usmjerena
na projekte koji doprinose smanjenju emisija, jačanju otpornosti na klimatske
promjene i ublažavanju ekoloških šteta.
– Transformacija našeg sektora nije opcija, već hitna i neophodna. Suočavamo se s
izazovima inflacije, problemima privatnog sektora, nedostatkom radne snage i
migracijama. Sve to poziva na akciju, a naš odgovor je prilagođavanje. Nudimo čitav
spektar alata – finansijske instrumente i različite vrste obveznica. To radimo kroz
dijalog sa partnerima – poručila je ona.
Prema njenim riječima, zelena komponenta čini 66 odsto ukupnih investicija EBRD-
a.
– Posvećeni smo i rodnoj ravnopravnosti, podržavamo digitalnu transformaciju,
sisteme monitoringa i verifikacije. Postoje neizvjesnosti, ali spremni smo da vas
podržimo. Pored finansiranja, na raspolaganju je i naš savjetodavni tim. Put ispred
nas nije lak, ali uz saradnju možemo prevazići izazove i stvoriti prave šanse –
zaključila je Žukova.
Ždrale: Region zaostaje 40 odsto za EU
Panel pod nazivom “Misija: Nepredvidivo – Navigacija kroz globalne poremećaje”
okupio je Jean-Marc Peterschmitta iz EBRD-a i Jasnu Atanasijević iz EY
Parthenona, dok je moderator bio Miljan Ždrale, regionalni šef EBRD-a za
Centralnu Evropu.
Ždrale je podsjetio da je već dvije decenije u ovoj instituciji i naglasio da region bilježi
stalne promjene.
Porodica klijenata stalno raste. Svake godine imamo nova imena, što pokazuje da
se u regionu dešava nešto dobro. Nastojimo da primjenjujemo i komercijalne
principe, ali realnost je da ovaj region i dalje zaostaje oko 40 odsto u odnosu na EU
u smislu BDP-a i kupovne moći. Vidjeli smo da se više oslanja na domaća ulaganja
nego na FDI, a jedan od ključnih nedostataka je nerazvijeno tržište kapitala. Većina
preduzeća su porodični biznisi i potrebno je otvarati eksterne opcije. Tu je ključno i
profesionalno rukovođenje kompanijama – istakao je on.
Atanasijević: Rast postoji, ali se usporava
Na pitanje o prednostima i izazovima regiona, Jasna Atanasijević, direktorica
ekonomskog savjetovanja za Srbiju, Crnu Goru i BiH u EY Parthenonu, naglasila je
da region još uvijek bilježi rast, iako usporen.
– Vidimo rast od 2,3 do 4 odsto, što je pozitivno, ali je dinamika slabila. Usporavanje
je dijelom rezultat eksterne tražnje, posebno zbog izvoza u EU, a dijelom i strukture
privreda koje su ranjive na neočekivane događaje. Imali smo dvije uzastopne godine
nepovoljnih uslova za poljoprivredu, suše i ekstremne vremenske prilike koje su
uticale na proizvodnju. Energetski sektor je takođe pogođen, jer su hidrološki uslovi
bili loši. Sve to doprinosi usporavanju rasta – objasnila je Atanasijević.
Osvrnula se i na pokretače rasta: – Trenutno je to privatna potrošnja. Često čujemo
žalbe da nema dovoljno radne snage po cijenama koje poslodavci nude, zbog čega
se uvozi radna snaga. Ipak, to vodi rastu plata u privatnom i javnom sektoru, a time i
rastu BDP-a. To je pozitivan trend, jer bi bilo opasno ući u zamku malih brojki. S
druge strane, ulaganja nijesu rasla tempom potrošnje. Javne investicije su u porastu,
što podržava rast, ali i fiskalni deficit. Ipak, javni dug još uvijek nije preveliko
opterećenje – ocijenila je ona.
Kao dugoročne izazove, Atanasijević je izdvojila ranjivost na klimatske promjene,
zavisnost od evropskih lanaca snabdijevanja i demografske trendove. – Udio starijih
od 60 godina u regionu raste, što znači i smanjenje radne snage. To je trend koji će
se nastaviti i predstavlja ozbiljan rizik na duži rok – zaključila je Atanasijević.
Peterschmitt: Potrebna veća mobilizacija kapitala i izgradnja tržišta
Jean-Marc Peterschmitt, direktor za operacije (COO) Grupe za rad sa klijentima,
izvršni direktor za korporativni sektor u EBRD podsjetio je da je ta Banka upravo
objavila najnoviju prognozu za region, koja ukazuje na usporavanje rasta.
– Zbog geopolitičke situacije biće dodatnih pritisaka na budžete u Evropi, jer će se
značajno više trošiti na odbranu. Amerika vodi sve izraženiju izolacionističku politiku,
što povećava konkurentske pritiske na globalnom nivou. Istovremeno, kineska
proizvodnja raste – imaju tehnologiju, ljude i kapacitete, i taj višak će tražiti izlaz van
Amerike. Sve to zajedno stvara dodatne izazove – ocijenio je Peterschmitt.
Prema njegovim riječima, rast na Zapadnom Balkanu smanjen je sa 3,6 odsto u 2024. na 2,4 odsto u 2025. godini, dok se ni u 2026. ne očekuje značajnije ubrzanje.
– U poređenju s prošlom prognozom, jasno je da region ulazi u period nižih stopa
rasta. Takođe, ne vidimo Zapadni Balkan kao destinaciju za velike strane direktne
investicije, što je dodatni problem. Industrije su zavisne od uvoza, pa je ključno
pitanje kako povećati otpornost privreda i omogućiti napredak u ovim izazovnim
okolnostima – kazao je on.
Peterschmitt je naglasio da EBRD može da ponudi kapital, ali da to samo po sebi
nije dovoljno.
– Kao banka, kapital možemo obezbijediti, ali važno je da zajedno sa nama dođu i
drugi kreditori, koji će možda ponuditi i povoljnije uslove. Mobilizacija dodatnog
kapitala je neophodna, jer privatni kapital u kombinaciji sa EBRD-om predstavlja
snažan pokretač rasta. Takođe, regionu je potrebno pravo tržište kapitala,
jedinstvena platforma koja bi omogućila veću održivost i povezivanje – naglasio je
on.
Dodao je da, pored kapitala, region mora graditi strukture, standarde i ljudski
potencijal.
– Izgradnja vještina i znanja ključna je za svaku transformaciju. Potrebne su nam
investicije, ali i ljudi sa pravim vještinama, sve u skladu s potrebama privatnog
sektora – zaključio je Peterschmitt.
Izvor media biro
