Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru prvi put obračunat po metodologiji Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) 2019. godine je ukazao na to da je najveći jaz između muškaraca i žena u Crnoj Gori u odnosu na onaj koji postoji u državama Evropske unije identifikovan u dimenziji pod nazivom „novac.“
“Naime, u ovoj oblasti, neravnopravnost žena u Crnoj Gori je veća u odnosu na neravnopravnost žena u državama Evropske unije za 20,7 bodova. Domen „novac“ izračunava se na osnovu različitih izvora prihoda, prije svega plata, međutim, takođe, ukazuje na nejednaku distribuciju vlasništva kao potencijalni izvor finansijske nejednakosti”, navodi se u izvještaju.
Vladin Plan za postizanje rodne ravnopravnosti iz 2019. godine sadrži podatak da žene u Crnoj Gori posjeduju samo 4% nekretnina, 8% zemljišta i 14% kuća za odmor.Iako ovaj podatak citiraju i mnogi drugi izvještaji, i ni u Planu, niti u tim izvještajima nije moguće naći izvor ovih podataka tako da ne znamo kad su, od strane koga i na koji način oni obračunati. U Planu se navodi da su šanse žena za samozapošljavanje i ekonomsko osnaživanje na minimumu, upravo iz razloga što zbog nedostatka vlasništva nad nekretninama ili zemljom ne mogu da obezbijede garancije za uzimanje kredita. Vlasništvo
nad nekretninama i zemljištem je direktno povezano sa finansijskom sigurnošću i nezavisnošću žena.
Iz tog razloga žene češće ostaju u odnosima zavisnosti i obeshrabrene su da se odvoje od partnera u slučaju nasilja u porodici ili nekog drugog razloga. Dakle, nejednakost u vlasništvu dovodi do brojnih posljedica – od nemogućnosti da se pobjegne iz nasilne veze ili braka, do nemogućnosti da se započne
sopstveni biznis jer većina poslovnih kredita zahtijeva obezbjeđenje u vidu nekretnina.
