Mustafa Canka, istaknuti novinar i publicista iz Ulcinja, donosi bogato i intrigantno štivo u svojoj novoj knjizi “Gusarska republika Ulcinj – epopeja duga 200 godina.” Kao kulturolog i vrsni poznavalac istorije Ulcinja, Canka je perom ispisao neke od najljepših stranica o ovom mediteranskom gradu a njegovo stvaralaštvo dodatno osvjetljava gusarsku prošlost Ulcinja koja je trajala dva vijeka. Knjiga se sastoji od niza tematskih cjelina koje istražuju razne aspekte gusarskog života i njihove istorijske uloge.
Od “Omamljujućeg zova gusarstva”, đe Canka uvodi čitaoce u uzbudljiv svijet gusara do istraživanja “Gusarskih baza”, “Ulcinjske brodogradnje”, pa sve do specifičnog načina djelovanja ulcinjskih gusara u poglavlju “Modus operandi ulcinjskih gusara”. autor detaljno analizira složenost i dinamiku tog vremena, donoseći čitaocima priču o Ulcinju kao živoj gusarskoj republici koja je imala svoju pravdu, zakone i običaje.
U tematskoj cjelini “Na prvoj liniji fronta”, Canka ukazuje na istorijsku poziciju Ulcinja, koji je kroz vjekove bio grad na samoj ivici velikih sukoba, uvijek na prvoj liniji između različitih civilizacija i interesa, piše Božidar Proročić, književnik i publicsta.
Poglavlje “Ulcinjani, čija đeca?” duboko zalazi u korijene Ulcinjana, razmatrajući njihovu etničku i kulturnu pripadnost, dok “Osvajanje Ulcinja i Servantes” istražuje ne samo političke promjene, već i vezu ovog grada sa slavnim piscem Servantesom. Dalje u cjelinama poput “Gusarske baze” i “Ulcinjska brodogradnja”, Canka pruža analizu infrastrukture koja je omogućila ulcinjskim gusarima da izgrade svoje flote i razviju efikasan modus operandi, opisano u istoimenom poglavlju.
“Berberi iz Ulcinja” i “Primat u gusarstvu” dodatno istražuju specifične karakteristike ulcinjskih gusara i njihov status u odnosu na ostale gusare Sredozemlja. Ulcinjski gusari su poznati po “Trgovini robovima”, opisana je i njihova vještina u sukobima sa Peraštanima, kao i strategije koje su koristili u “Koalicijama protiv ulcinjskih gusara”. Autor opisuje njihove susrete sa “Tri mletačka napada na Ulcinj”, posljednji vijek gusarenja i konačno, epohe koje su okončale ovu dugu tradiciju kroz poglavlja “Kraj gusarske epopeje” i “Gusarska igra.”
Osim što daje istorijsku perspektivu, Cankino djelo osvetljava i ljude koji su bili duša i pokretač ovog grada, poput Ali Hodže, slavnog gospodara Jadrana, čija je priča opisana u poglavlju “Ali Hodža, gospodar Jadrana”, kao i značaj udaljenih baza poput Tripolija, koje su imale značajnu ulogu za ulcinjske gusare.
Autor piše sa neskrivenim ponosom, ukazujući na značaj bogate gusarske prošlosti Ulcinja i doprinoseći očuvanju sjećanja na jedan od najdinamičnijih perioda u istoriji Jadranskog mora. Njegova knjiga predstavlja ne samo istorijski dokument, već i književni izraz ljubavi prema Ulcinju, đe se kroz vjekove miješaju tradicija, kultura, moreplovstvo i borba za slobodu. Gledano iz savremenog ugla, Cankina knjiga nas podsjeća na moć i važnost kulturne baštine na ulogu ljudi koji su svojim radom i djelima oblikovali identitet Ulcinja, ostavljajući trag za buduće generacije.
Autorovo duboko poznavanje istorije, jezika i običaja Ulcinjana čini ovo djelo neprocjenjivim doprinosom razumijevanju ne samo gusarske prošlosti, već i cjelokupnog duha Ulcinja. Cankin rad je važan jer osvjetljava jedan jedinstven i dugo zanemaren aspekt balkanske prošlosti, otkrivajući priče koje su oblikovale ne samo ovaj grad, već i širi kontekst Jadranskog mora. Njegovo istraživanje doprinosi očuvanju kulture i identiteta Ulcinja, grada koji je vjekovima bio povezan sa gusarstvom, moreplovstvom i bogatom tradicijom.
Knjiga “Gusarska republika Ulcinj- epopeja duga 200 godina.” Mustafe Canke je stoga više od istorijskog dokumenta – to je poziv da kroz njegove stranice oživimo duh prošlosti, da osjetimo zov gusarstva i razumijemo epopeju koja je trajala dva vijeka.
Ono što je posebno važno istaći jeste da knjiga “Gusarska republika Ulcinj – epopeja duga 200 godina” počiva na snažnim literarnim temeljima i bogatstvu istorijskih izvora, koje je autor sa pažnjom koristio.
Kao istraživač i pisac, on je uspio uhvatiti duh jednog nestalog svijeta u kojem su vladali drugačiji običaji, moralni kodeksi i đe su mornari i gusari krojili istoriju Mediterana. Onaj ko uzme ove zlatne korice u ruke, vraća se u prošlost koja oživljava kroz priče, slikovite opise i detaljne analize. Knjiga se čita sa lakoćom, kao da nas svaki redak povlači dublje u priču o hrabrim pomorcima i njihovim pustolovinama.
Poglavlje “Ali Hodža, gospodar Jadrana” posebno ostavlja snažan utisak. Ovđe autor kroz majstorsko pripovijedanje predstavlja Ali Hodžu, jednog od najpoznatijih ulcinjskih gusara, čija moć i uticaj nad Jadranom dostižu gotovo mitske razmjere. Poglavlje počinje prikazom događaja nakon Požarevačkog mira iz 1718. godine, kada Venecija, nakon trećeg neuspješnog napada na Ulcinj, nastavlja sa pokušajima slabljenja ulcinjskog pomorstva i trgovine. Ta diplomatska i trgovačka bitka sa Venecijom predstavlja ne samo sudar dviju pomorskih sila, već i razotkriva njihove perfidne taktike, koje su bile usmjerene na potiskivanje konkurencije i ograničavanje slobode trgovine.
Međutim, Ulcinjani su i dalje pokazivali nevjerovatnu upornost i snalažljivost. Organizovali su trgovačku mrežu sa drugim lukama na Jadranu i Jonskom moru, koristeći krijumčarenje i upotrebu gusarskih brodova kao odgovor na mletačke pokušaje gušenja njihove trgovine. Posebno intrigantno je kako se Turska, iako formalno protiv gusarenja, zapravo suočava sa ambivalentnim odnosom prema ovim pomorcima. Sa jedne strane, Istanbul nastoji održati stabilne odnose sa Venecijom, dok sa druge strane skadarske paše u stvarnosti pružaju otvorenu podršku Ulcinjanima.
Centralna figura ovog poglavlja, Ali Hodža, gospodari Jadranom sa harizmom i odlučnošću koja se vidi u njegovim smionim akcijama. On postaje simbol hrabrosti, ali i personifikacija morske opasnosti za mnoge evropske trgovce. Njegove pljačkaške akcije nisu bile samo izraz gusarske pohlepe, već i politička i ekonomska strategija kojom su Ulcinjani osiguravali svoju nezavisnost i slobodu plovidbe. Nije samo Venecija imala problema sa Ali Hodžom. Njegove akcije su podstakle brojna diplomatska reagovanja, kako iz Dubrovnika, tako i iz drugih zemalja poput Francuske i Engleske, koje su zahtijevale njegovo hapšenje i kaznu. Mustafa Canka vješto prikazuje kako se Ali Hodža, uprkos nizu fermana iz Istanbula i mletačkih pokušaja da ga spriječe, uporno opire svim nastojanjima da bude uhvaćen. Njegova flota sa posadama od preko stotinu ljudi, bila je uvijek spremna za plovidbu a njegov modus operandi – upotreba tartana i fusti – omogućavao mu je brze i efikasne napade na trgovačke brodove.
Najzanimljiviji aspekt ove priče jeste kako se Ali Hodža kretao između svijeta gusarstva i trgovine. On nije bio samo gusar koji je napadao brodove, već je imao i svoje trgovačke kontakte što ga je činilo svojevrsnim gospodarem trgovačkih puteva Jadrana. Njegove stalne pljačkaške akcije i napadi na brodove kod Dubrovnika u okolini Apulije, pa čak i u Jonskom moru, učinili su ga legendarnom figurom.
Međutim, Ali Hodžin “rat protiv svih” nije mogao trajati vječno. Brojni protesti iz Dubrovnika, Venecije, Francuske i drugih zemalja doveli su do brojnih zahtjeva za njegovim hapšenjem što je kulminiralo naredbom iz Istanbula da se spale gusarski brodovi i sprovedu stroge mjere protiv ulcinjskih gusara. Ipak, Ali Hodža je iznova pokazivao snalažljivost i hrabrost, često bježeći u Tripoli, đe je imao saveznike i rodbinu, nastavljajući sa gusarskim pohodima.
Poglavlje “Ali Hodža, gospodar Jadrana” predstavlja uzbudljiv, dinamičan i slojevit prikaz gusarskog života i njegovog najvećeg junaka. Mustafa Canka, kroz pažljivo istraživanje i sugestivno pripovijedanje, oživljava duh jednog vremena kada su Ulcinj i njegovi gusari vladali Jadranskim morem. Kroz Ali Hodžinu priču, Canka ne samo da istražuje gusarsku prošlost, već i pronalazi sjajne primjere za prikaz ljudske hrabrosti, snalažljivosti i želje za slobodom. Ovo poglavlje knjige, bogato istorijskim detaljima i anegdotama, vodi čitaoca u neizvjesnu pustolovinu kroz talase Jadrana, ostavljajući dubok utisak i nezaboravan osjećaj povezanosti sa prošlošću.
Takođe ne manje intresantno na sami kraj knjige poglavlje “Gusarska igra” autora nudi bogat uvid u složenu mrežu gusarskih aktivnosti na Jadranu krajem 18. i početkom 19. vijeka, perioda kada su trgovina, gusarstvo i politika bili isprepleteni na gotovo svim nivoima. Paralelno sa povećanjem obima morskih razbojništava, trgovina je potisnuta gusarenjem i krijumčarenjem a u tu aktivnost bile su uključene gotovo sve mediteranske nacije i velike evropske države. Gusarenje nije bilo samo posao Ulcinjana – to je bio način života i borba za opstanak u vrtlogu političkih previranja velikih sila tog vremena. Canka pažljivo analizira kako su tadašnje velike sile – Engleska, Francuska, Rusija i Austrija – koristile gusare kao sredstvo svojih geopolitičkih ciljeva.
Napoleon, koji je prvo ukinuo Mletačku (1797), a zatim i Dubrovačku republiku (1808), imao je cilj da učvrsti svoj položaj na Jadranu, međutim njegove ambicije naišle su na snažan otpor ovih zemalja. Upravo su one podstakle razvoj gusarstva kako bi destabilizovale trgovačke puteve i ekonomsku moć Francuske u regionu. Francuski napad na brodove, među kojima i na ulcinjske brodove, takođe postupci poput zapljene trabakula reisa Sulejmana Čakulija i ubistvo članova posade, ilustruju tenzije koje su vladale na Jadranu. Ova nesigurnost je izazivala domino-efekat: flote velikih sila ulazile su u Jadransko more a gusarski napadi postajali su sve češći pa su se uključili i drugi akteri poput Bokelja, koji su pod engleskom zastavom napadali francuske brodove, kao i Rusi koji su se okrenuli prema Dubrovčanima.
Takođe intreantno je spomenuti osmansku fregatu “Rodos”, čiji je zapovjednik bio Ulcinjanin Zainer, kao značajnu figuru u pokušaju zaštite slobodne trgovine na Jadranu. Ovo jasno pokazuje koliko su Ulcinjani bili integrisani u međunarodne pomorske tokove a u isto vrijeme zadržali svoj nezavisan duh i slobodarski karakter. Kao primjer kako se gusarska igra širila i poprimala međunarodne razmjere, autor prikazuje kako su Rusi 1806. godine osnovali “Sud za gusarski plijen” u Herceg Novom sa ciljem legalizacije napada na neprijateljske brodove. Gusarske aktivnosti nisu bile jednostavno piratske pohare – one su bile dio šire vojne i ekonomske strategije, kako na Jadranu, tako i na Mediteranu.
Ulcinjski pomorci u ovom poglavlju oživljavaju kao junaci iz narodnih predanja – plove bez morskih karata, ali ipak vješto upravljaju morem od Trsta, italijanskih luka pa sve do Egipta, Tripolija i Marseja, “boreći” se sa parobrodima zbog znatno nižih troškova prevoza robe. Viktor Brodski, češki naučnik, svjedoči o njihovoj vještini i odvažnosti, opisujući ih kao moderne nomade mora koji su sposobni da opstanu u svim vremenskim prilikama i neprilikama. Gusarska igra “Dum šaraveli”, koja je u fokusu završnog dijela poglavlja, nije samo igra – to je simbol jedne epohe. Njena kostimografija, ritam i pjesma sa afričkim elementima svjedoče o kulturnom nasljeđu i uticajima koje su Ulcinjani primili i transformisali u sopstveni izraz identiteta. Ona oživljava uspomene, legende i priče o gusarima, podsjećajući na snagu tradicije koja je opstala kroz vjekove.
Zaključujući ovo poglavlje, Canka vješto poziva čitaoca da osjeti jeku gusarske prošlosti, kao što se kroz školjku može čuti zvuk mora. “Gusarska igra” postaje metafora za uzbudljiv, ali i opasan život na talasima, koji je oblikovao ne samo istoriju Ulcinja već i cijelog Jadrana.
Kroz nju se čuva uspomena na hrabrost, slobodu i neustrašivost jednog naroda, koji je svoje mjesto pod suncem našao kroz gusarstvo, pomorstvo i trgovinu. Ovo poglavlje je dragocjen istorijski dokument, koji nas podsjeća na značaj Ulcinja kao gusarske republike i daje nam mogućnost da kroz Cankin prikaz ponovno oživimo duh prošlih vremena, osjetimo snagu mora i razumijemo pomorsku strast Ulcinja i gusara ljudi koji su u njemu našli slobodu.
Na kraju želim reći da je Mustafa Canka, kao autor, prevazišao sebe publikacijom “Gusarska republika Ulcinj – epopeja duga 200 godina.” Ova vrijedna i dragocjena knjiga predstavlja ne samo izuzetan istorijski dokument, već i veliki i nesebični doprinos kulturi, istoriji i tradiciji Ulcinja i Ulcinjana. Canka je ispisao stranice koje oživljavaju čitavu epopeju gusarstva na Jadranu, otkrivajući bogatstvo jednog zaboravljenog svijeta, čineći ga dostupnim novim generacijama i svim ljubiteljima prošlosti. Svaki detalj ove knjige svjedoči o posvećenosti i ljubavi prema rodnom kraju a autor je marljivo vodio računa da svaki dio gusarske tradicije, pomorstva i trgovine bude prikazan autentično i sa bogatstvom koje zaslužuje.
Dodavanjem rječnika manje poznatih riječi i izraza, Canka je čitaocu pružio ključ za potpuno razumijevanje tog prošlog vremena, olakšavajući putovanje kroz istoriju, jezik i običaje koji su oblikovali identitet Ulcinja. Taj rječnik nije samo koristan vodič, već i svjedočanstvo pažnje prema detaljima, zbog čega knjiga postaje svojevrsna riznica jezika, narodne mudrosti i morskih priča. Na kraju reći ću: Ulcinj – simbol gusarstva, trgovine i pomorstva – odolijevao je vjetrovima vremena i talasima istorije, noseći sa sobom sjećanja na odvažne ljude, njihove brodove i njihove borbe. Ova knjiga, kao zlatna nit kroz vrijeme, podsjeća nas na veličinu jednog grada i duha njegovih stanovnika, čuvajući i prenoseći bogatstvo koje su Ulcinjani stvarali kroz vjekove.
