Iako je Ministarstvo finansija (MF) prošle nedjelje predstavilo kao spektakularne rezultate za prvih pola godine, kada se uđe u strukturu prihoda, čini mi se da će Crna Gora, već nakon turističke sezone imati problema sa javnim finansijama – ocijenio je za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Prema riječima ministra finansija Aleksandra Damjanovića, u petak je u državnom trezoru bilo ukupno 204,1 milion eura uključujući rezerve zlata vrijedne 67,3 miliona eura. Naveo je da su, prema preliminarnim podacima, ostvarili prihod od 1,4 milijarde za prvih sedam mjeseci, a samo u julu 207,2 miliona eura.
Damjanović se pohvalio i izvršenjem kapitalnog budžeta koje je tokom jula poraslo za 12,3 miliona navodeći da to predstavlja 61 odsto plana. U prvih pola godine je, kako je kazao ministar, ostvaren suficit od 169 miliona eura, a državni dug je posljednjeg dana juna iznosio bruto 62,42 odsto BDP-a, odnosno neto 58,19 odsto BDP-a.
– Državna kasa je puna, dobri su pokazatelji što daje optimizam da će se tako i nastaviti. Crna Gora je de fakto zemlja koja nije prezadužena imajući u vidu iznos državnog duga – ocijenio je Damjanović prošlog petka.
Ipak, posmatrajući strukturu prihoda, Mulešković ocjenjuje da su oni zapravo proizvod jednokratnih donacija i pomoći od EU (27 miliona), te prihoda od ekonomskog državljanstva (34 miliona) i prekida hedžinga (60 miliona), te nedovoljne iskorišćenosti kapitalnog budžeta.
– Jasno je, ukoliko bismo sve to sabrali, da nemamo suficit, već deficit od najmanje 20 miliona eura, a možda i više – smatra Mulešković dodajući da to jasno govori u kakvom su stanju naše finansije.
Vlada je, kako ocjenjuje, okrenuta potrošnoj strani budžeta, a rashodna je, ovakva kakva jeste, jednostavno neodrživa sa ovakvim prihodima.
– Pitanje je šta će biti sljedeće godine kada ne bude ovih jednokratnih pomoći i donacija. Nadam se da ćemo početi da trošimo kapitalni budžet, jer bez njegove realizacije ne možemo očekivati dalji razvoj crnogorske ekonomije – kazao je Mulešković.
Ukazuje da se u posljednje vrijeme često iznose spektakularni rezultati, kao što je i nedavno izrečena informacija da Crna Gora ima najveću prosječnu zaradu u regionu. To je, kako je naveo Mulešković, tačno, ali to nije novina, jer je takva situacija godinama.
– Ove godine smo imali bolju naplatu prihoda, ali ne zbog mjera i politika koje je sprovodila Vlada, već je riječ o dominantno eksternim faktorima. Možemo da vidimo da je najveći prihod od naplate PDV-a što je direktno izazvano uticajem inflacije. Takođe, u Crnoj Gori zbog dešavanja na međunarodnom planu živi i boravi preko 100 hiljada stranaca, pa se onda zapitamo da li je ovo održiva politika ili je samo riječ o predstavljanju rezultata trenutnih faktora koji su pozitivno uticali na javne finansije – kazao je Mulešković.
Zabrinjavajuće je, kako kaže, što Vlada ne vodi dugoročnu politiku upravljanja javnim finansijama.
– Da to radi, vjerovatno bi se sada već razmišljalo o servisiranju starih dugova koji stižu na naplatu 2025. godine, jer sa ovakvom potrošnjom i stanjem, mislim da će nam biti potrebno dodatno zaduživanje – ocijenio je Mulešković dodajući da je neophodno kreiranje srednjeročne i dugoročne ekonomske politike upravljanja javnih finansijama.
I iz Pokreta ,,Evropa sad“ su kritički gledali na predstavljanje rezultata rada MF za prvih pola godine. Prema riječima Branka Krvavca, ne može se smatrati uspjehom to što u jeku turističke sezone u trezoru ima 137 miliona eura, posebno imajući u vidu da je u istom periodu lani bilo 400 miliona eura.
– Ovaj podatak bi donosioce odluka prije trebalo da zabrine, imajući u vidu da je ovaj rezultat ostvaren prevashodno usljed priliva jednokratnih prihoda koji nijesu rezultat strateških odluka ove vlade – kazao je Krvavac.
Tako je od projekta ekonomskog državljanstva prihodovano preko 30 miliona, EU donacija 27 miliona, prekinutog hedžinga preko 60 miliona, uz izuzetno slabu realizaciju kapitalnih izdataka koji su u junu, kako je naveo, iznosili svega 16,7 odsto godišnjeg plana.
– Ukoliko uzmemo ovo u obzir, mnogo je jasnije zašto se Ministarstvo finansija odlučilo za prekid hedžing aranžmana, kao i zašto se od javnih preduzeća uzima dobit ostvarena u prethodne dvije godine, umjesto da se ista investira. Da nije bilo jednokratnih prihoda, kojih neće biti naredne godine i slabe realizacije kapitalnog budžeta, upravo bi usred turističke sezone u trezoru bilo par miliona eura, što je i bilo u planu MF shodno Zakonu o budžetu za 2023. godinu – kazao je Krvavac.
Navodi da rast prihoda od preko 250 miliona eura nije rezultat nijedne dugoročne ekonomske mjere, ukazujući da je od ukidanja odluke o smanjenju akciza na gorivo bilo 20 miliona, od poreza na dobit preko 50 miliona, za doprinose za PIO skoro 50 miliona što je uz povećani PDV, kako je naveo, rezultat programa ,,Evropa sad“.
– Ako se tome doda da su, prema podacima MF za period januar-jun, izdaci manji od planiranih za preko 120 miliona, sasvim je jasno da ova vlada najviše radi na samopromociji, a najmanje na kreiranju i implementaciji reformi koje će imati dugoročni uticaj na ekonomski rast – poručio je Krvavac.
