Preliminarni podaci Monstata o ukupnoj spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni u prošloj godini pokazuju da u crnogorskom izvozu i dalje dominiraju električna energija i aluminijum.
To pokazuje da su tradicionalno najveći crnogorski izvoznici Elektroprivreda (EPCG) i kompanija Uniprom, koja gazduje sa Kombinatom aluminijuma (KAP). Sa druge strane i dalje najviše trošimo na uvoz hrane, nafte, automobila i električne energije.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prošloj godini, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 4,24 milijarde eura, što je 44,1 odsto više u odnosu na 2021.
RAST
Izvezena roba vrijedna je 700,2 miliona eura, što je 60,2 odsto više u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 41,3 odsto i iznosio je 3,54 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 19,8 odsto i veća je u odnosu na isti period prethodne godine kada je bila 17,4 odsto. Do rasta spoljnotrgovinske razmjene i izvoza došlo je prvenstveno zbog velike prošlogodišnje inflacije i enormnog rasta cijene električne energije na svjetskim tržištima.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je početkom sedmice slavodobitno saopštio da je izvoz u prošloj godini iznosio 700 miliona eura i ,,bio je najveći u istoriji Crne Gore“. On je objasnio da podaci o izvozu pokazuju ,,da su počeli sa diverzifikacijom crnogorske ekonomije, što je najvažniji zadatak ove vlade“.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković pojasnio je da je inflacija zamaskirala i povećala apsolutne vrijednosti svih komponentni kako uvoza tako i izvoza.
– Ipak, gledajući strukturu malo što se promijenilo i teško je govoriti o bilo kakvoj diverzifikaciji. Neophodno je ove podatke upariti sa samom stopom inflacije, koja je dominantno uvećala vrijednosti i uvoza i izvoza, i na taj način vidjeti šta je stvarno poraslo, a šta je poraslo samo zbog povećanja cijena. Upravo nakon tih analiza moći ćemo da pričamo o tome da li je došlo do diverzifikacije ili ne, ali ono što jeste vidljivo i iz sumarnih podataka, a po strukturi i izvoza i uvoza nije se desila velika diverzifikacija ekonomije – kazao je Mulešković Pobjedi.
Izvoz struje
U strukturi izvoza prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK) najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva (sektor 3) u iznosu od 209,9 miliona eura koje čine električna energija sa 170,2 miliona eura i ostalo. Vrijednost izvezene električne energije je prethodne godine godine uvećana čak 165,3 odsto u odnosu na 2021. godinu. To je prvenstveno posljedica gašenja primarne proizvodnje u KAP-u i drastičnog skoka cijena električne energije na međunarodnim tržištima.
Pored električne energije u izvozu dominiraju obojeni metali, odnosno aluminijum sa izvozom vrijednim 171,3 miliona eura. To je povećanje za čak 109,4 odsto u odnosu na 2021. Izvoz mineralnih ruda, gdje dominira ruda boksit lani je iznosio 41,74 miliona eura i smanjen je 29,2 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Prošle godine Crna Gora je izvezla hranu vrijednu 43 miliona eura, što je 30,5 odsto više nego u 2021. godini. Izvoz mesa iznosio je 26 miliona eura i povećan je 48,6 odsto u odnosu na 2021. godinu. Izvoz povrća i voća bio je vrijedan 10,8 miliona eura i za 15 odsto je veći nego u 2021. godini.
– Ako bi pogledali samu strukturu izvoza, u procentualnom učešću moramo zapaziti da je struktura izvoza skoro ista osim par djelova koji su zabilježili određeni rast – rekao je Mulešković.
STRUKTURA RASTA
Prema njegovim riječima, ako bi ušli u strukturu rasta, moramo biti veoma oprezni zbog rasta cijena na tržištu, jer se samim tim desilo i povećanje apsolutnih vrijednosti samog i uvoza i izvoza. – Najveći rast u apsolutnim vrijednostima u strukturi izvoza ima izvoz električna enegrija sa rastom od 165,3 odsto.
Ipak, ovo moramo analizirati u kontekstu poremećaja cijena na globalnom tržištu i moramo biti svjesni da smo u prethodnoj godini imali poremećaje kako u snabdijevanju tako i u cijenama, te ne možemo govoriti o diverzifikaciji ekonomije, već samo o prilici koja je izazvana ratom u Ukrajini. Takođe, sa druge strane, ovo može da bude veoma dobro, i zasigurno jeste za poslovanje Elektroprivrde jer sa ovakvim rezultatima očigledno je da će sama kompanija u prošloj godini zabilježiti i veliki profit, koji će zasigurno biti važan za razvoj ove kompanije. Ostaje da vidimo da li je i to slučaj – kazao je Mulešković. On je dodao da je interesantna analiza same strukture izvoza i izvoza po kvartalima.
– Analizirajući podatke od 2010. godine, prošle godine imamo situaciju (ukoliko ne računamo 2020. godinu i uticaj pandemije) da je saldo uvoz-izvoz roba i usluga prvi put negativan u trećem kvartalu. Znamo da je upravo treći kvartal onaj koji doprinosi u dijelu ekonomskih aktivnosti te ovaj podatak treba da zabrinjava – rekao je Mulešković.
UVOZ
U strukturi uvoza prema SMTK-u najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji (sektor 7) u iznosu od 709,7 miliona eura koje čine drumska vozila sa 228,4 miliona eura, električne mašine, aparati i uređaji sa 142,2 miliona eura i ostalo. Vrijednost uvezenih drumskih vozila lani je bila 54,6 odsto veća nego u 2021. godini.
U prethodnoj godini je uvoz nafte i njenih derivata bio vrijedan 396,27 miliona eura i čak je za 102,8 odsto veći u odnosu na 2021. godinu, što je u najvećem dijelu posljedica velikih skokova cijena goriva na svjetskim tržištima. Vrijednost uvezene električne energije je bila 209,48 miliona eura i za čak je 197,5 odsto veća nego u 2021. godini.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 149,4 miliona eura, Švajcarska sa 107,9 miliona i Bosna i Hercegovina sa 90,6 miliona eura. Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 614,7 miliona eura, Kina sa 330,6 miliona eura i Grčka sa 295,4 miliona eura. Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i sa Evropskom unijom (EU).
Za uvoz hrane potrošili 636,13 miliona eura
Lani smo uvezli hranu vrijednu 636,13 miliona eura, što je 32,7 odsto više nego u 2021. godini. Uvoz mesa je bio vrijedan 140,58 miliona eura i povećan je 38,3 odsto, dok je uvoz povrća i voća iznosio 90,25 miliona eura i veći je 25,4 odsto nego u 2021. godini. Uvoz žitarica i proizvoda od žitarica iznosio je 97,52 miliona eura i 34,7 odsto je veći nego u 2021. godini.
