Iako su iz Vlade u tehničkom mandatu kazali nedavno da imaju spektakularne rezultate, ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra da se uprkos tim rezultatima ne mogu servisirati redovne obaveze.
On je saopštio Pobjedi da ćemo posljedice tih ,,spektakularnih rezultata“ imati već iduće godine kada ćemo se morati zadužiti po nepopularnim uslovima i biti na začelju skale po BDP u regionu.
Dodaje i da je rezultat tih ,,spektakularnih rezultata“ i to što ova vlada nije koristila kapitalni budžet, odnosno da nije bilo ulaganja u infrastrukturu i razvoj.
NIJE SE RAZMATRALA ODRŽIVOST
Prema podacima iz dokumenta „Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period od 2023. do 2026. godine“, Vlada planira da za otplatu duga u ovoj godini da 338 miliona, u narednoj godini 493 miliona, u 2025. godini 873 miliona, a u 2026. godini 365,6 miliona eura, što je ukupno 2,069 milijardi eura.
Mulešković je komentarišući ovaj dokument kazao da to pokazuje da su se javne finansije donosile ad hok i da se nije razmatrala održivost, bitno je bilo samo da se povećava politički populizam i zapošljava ogroman broj ljudi, piše Pobjeda.me.
– Nijesu se razmatrali parametri koji nas čekaju u daljoj budućnosti i da upravo zbog toga da bi vraćali stare kredite moramo ponovo da se zadužujemo i vjerovatno po uslovima koji neće biti dobri jer znamo kakvo je stanje na međunarodnom tržištu i kako svi vide i percipiraju Crnu Goru – kaže Mulešković.
On očekuje da će kamatne stope biti mnogo veće.
– Ne treba izbaciti ni opciju da se uđe u neki od aranžmana sa MMF što su negdje i bile najave ministra finansija Aleksandra Damjanovića. Ovaj dokument negira ,,spektakularne“ rezultate Vlade, jer onda se postavlja pitanje zašto ne možemo da servisiramo sve obaveze. Negdje je ovaj dokument dao jasnu sliku koliko su održive javne finansije i šta buduću vladu očekuje – poručuje Mulešković dodajući da će se sa ovim i drugim problemima ,,nositi“ nositi buduća vlada.
– Zadnje dvije vlade su se zadužile milijardu eura samo za tekuće troškove. Ovakvo stanje nam govori da iako smo imali sreću da ,,profitiramo“ od rata u Ukrajini, da nijesmo dobro vodili politiku javnih finansija i da smo se vodili populističkim mjerama. Nije se vodilo računa o održivosti nego samo o trenutnom zadovoljavanju potreba i upravo zbog toga se nalazimo u ovakvoj situaciji. Ovo je još jedan od indikatora gdje ćemo tek osjetiti posljedice populističkih politika koje nijesu mogle odmah doći na naplatu već kasnije, tj. već naredne godine – istakao je Mulešković dodajući da je ovo znak za buduće donosioce odluka koji planiraju da vrše reforme za koje će biti potrebno još više povećati javnu potrošnju.
– Upravo oni treba da dobro obrate pažnju da vide koliko je to u stvari održivo sa ovakvim javnim finansijama ako se ovim dokumentom govori da ćemo se morati zadužiti u ovakvom stanju minimum tri milijarde eura. Od spektakularnih rezultata u ekonomiji naravno nema ništa jer negdje kaskamo za regionom. Crna Gora ima najveći rast bruto društvenog proizvoda u regionu, ali ne treba zaboraviti projekcije da ćemo 2025. imati najmanji rast od 2,9 odsto i bićemo na začelju u odnosu na sve zemlje regiona – poručuje Mulešković.
SUFICIT BEZ KAPITALNOG BUDŽETA
Objašnjava da se suficit ne bi ,,desio“ da nijesmo imali pomoć EU i prihode od ekonomskog državljanstva koje iduće godine nećemo imati, a uz to nijesmo koristili kapitalni budžet.
– Da smo kao svaka normalna zemlja koristili kapitalni budžet, imali bi veliki deficit – naglašava Mulešković dodajući da je to upravo stvarna slika crnogorskih javnih finansija.
– Ovo je veliko upozorenje za buduće donosioce odluka na koji način će se upravljati javnim finansijama u ovakvom vremenu gdje imate veliku političku nestabilnost i gdje finansijske institucije ne gledaju blagonakolno na našu zemlju – kazao je Mulešković naglašavajući da ćemo morati da se zadužimo, ali to nećemo moći očekivati da bude po povoljnim uslovima.
– Druga stvar koja treba da bude problematizovana je i da ove godine očekujemo zaduženje od skoro pola miliona, a koje do prije mjesec dana nijesu najavljivali. Što govori da se politika vodila na taj način da se problemi ostavljaju nekim narednim vladama – poručuje Mulešković.
Sve nam ovo, kako kaže, govori da Abazovićeva vlada nije vodila računa o razvoju Crne Gore, odnosno, na koji će način će da unaprijedi infrastrukturu, privredu, već samo se vodili mjerama tekuće potrošnje i da se što više sredstava upotrijebi za tu komponentu.
– Ovo za jednu državu uopšte nije dobro i takav način upravljanja javnim finansijama nije održiv. Buduća vlada treba da bude vrlo oprezna u kreiranju javne politike jer sa ovakvim stanjem ekonomije čini se da Crna Gora nije spremna za neke krupne reformske procese nego treba prvo da stabilizujemo kako javne finansije, tako i da jačamo privatni sektor. Treba da se manemo onoga što je bila praksa ove i prethodne vlade koja se bavila zapošljavanjem u javnom sektoru gdje smo samo za šest mjeseci, koliko su trajali izbori, imali 12.000 popunjavanja radnih mjesta – kazao je Mulešković, što su, kako se sada pokazalo, kratkoročni benifiti.
POVEĆANA JAVNA POTROŠNJA
Kako je objasnio, do rasta BDP došlo je iksljučivo zbog povećanja javne potrošnje domaćinstava jer je došlo do povećanja zarade.
– S druge strane, nemamo realan rast ekonomije, nemamo nove ekonomske vrijednosti što, prema svim teorijama, ne može dugoročno da funkcioniše, samo može da uruši dodatno javne finansije. Imajući u vidu da je Crna Gora mali sistem, to može da bude veoma problematično i negdje ta praksa mora da se zaustavi i da se vratimo na princip održivog planiranja i vođenja javnih finansija i da se na taj način upravlja onim što Crna Gora stvarno ima i da taj novac rasporedimo najviše za razvoj infrastrukture, odnosno kapitalni budžet. Tako stvaramo mogućnost da se razvija ekonomija i stvaramo radna mjesta i da se konačno vratimo na put da posao u realnom sektoru bude najatraktivniji – poručuje Mulešković dodajući da treba konačno da kreiramo poslovni ambijent koji će biti privlačan za strane investicije jer u velikoj mjeri zavisimo od njih.
– Politike koje su se vodile prethodnih nekoliko godina su stvorili veoma netransparentan poslovni ambijent koji je bio nestabilan, investitori su se povlačili i nijesmo imali nove investicije i samim tim imamo ovakvu situaciju. Moramo da budemo veoma oprezni kada govorimo o trenutnim prihodima i da gledamo rashodnu stranu – kaže Mulešković.
Prema njegovim riječima, imamo rekordne naplate prihoda i zbog 100.000 stranaca koji privremeno borave i rade u Crnoj Gori i imamo veliku inflaciju i povećanje naplate PDV.
– Imamo politike koje su povećale određene poreske akcizne stope i sve to ima efekat u kratkom roku, ali dugoročno utiče negativno na javne finansije – zaključuje Mulešković dodajući da ćemo na ovaj način u budućnosti imati stagnaciju i nazadovanje u ekonomskom razvoju.
