Magistar zaštite bilja Bogoljub Kandić savjetuje čitaoce našeg portala kako ispravno treba sprovoditi aktivnosti na imanjima tokom jeseni.
Koji su aktuelni jesenji radovi u vocnjaku
Jesen je period kada su aktivnosti u održavanju voćnjaka na značajno manjem nivou, nego li tokom same vegetacije. Međutim, tokom jeseni se u voćnjacima mora nastaviti sa radnim aktivnostima kako bi se adekvatno biljke pripremile za zimu, odnosno narednu vegetaciju. Tokom jeseni nakon otpadanja lišća značajno je obaviti pregled voćnjaka, ukloniti sve polomljene ili oboljele grane, mumificirane plodove kod jabučastog i koštičavog voća, a po mogućnosti pokupiti i iznijeti iz voćnjaka otpalo lišće. Sve navedene higijenske mjere su značajne kako bi se smanjio infekcioni potencijal u samom voćnjaku. Nakon higijenskih mjera, poželjno je odraditi hemijski tretman bakarnim preparatima tzv. jesenje prskanje. Ono je od posebno velikog značaja kod zaštite breskve i nektarine.
Nešto u čemu voćari veoma često griješe jeste đubrenje zasada. Tokom jeseni/početkom zime, odnosno u periodu kraja kalendarske godine, neophodno je voćnjake nađubriti mineralnim đubrivima. Za tu namjenu se koriste mineralna NPK đubriva u formulacijama 6:12:24, 8:16:24, 7:20:30, 10:20:30. Njihov odabir zavisi od finansijskih mogućnosti proizvođača, biljne vrste koja se uzgaja i tipa zemljišta, ali je najbitnije da je kalijum najzastupljeniji u samoj formulaciji djubriva. Đubriva ovih formulacija mogu se bez problema dodati u ovom periodu godine jer se kalijum i fosfor ne ispiraju u dublje slojeve zemljišta. Sa azotnim đubrivima je drugačija situacija i ona se dodaju kada vegetacija krene, odnosno u periodu Mart/April i to u dvije doze. Norma u kojoj se primjenjuju mineralna đubriva je 500-600 kg/ha. Ukoliko je riječ o okućnicama gdje se nalaze stabla različitih voćnih vrsta, norma za biljku starosti 3-5 godina orjentaciono je oko 200-300 g đubriva. Osim mineralnih đubriva od velikog značaja je dodati i organska đubriva tj. stajnjak i to najčešće u dozi 30-40 t/ha, a kod stabala na okućnicama oko 15 kg stajnjaka po biljci, starosti 3-5 godina. Prilikom upotrebe stajnjaka značajno je da se koristi zgoreli stajnjak.
Krajem kalendarske godine neophodno je obaviti i krečenje stabla/debla biljke. Veoma je čest slučaj, što predstavlja veliku grešku, krečenje na proljeće. U tom periodu nema efekta, prvenstveno jer krečenjem se smanjuje tzv. mrazopuc odnosno pucanje kore usled niskih temperatura tokom zime. Odlaganje kretanja vegetacije i dezinfekcija stabla su takođe značajni pozitivni efekti krečenja. Međutim, kako bi svi pozitivni momenti kod ove agrotehničke operacije bili ostvareni, neophodno je da se ona odradi krajem kalendarske godine.
Jesen je idealan period za zasnivanje novih zasada. Prilikom zasnivanja, mora se voditi računa prvenstveno o podneblju gdje se podiže zasad, tj. nadmorskoj visini, tipu zemljišta, pojavi poznih mrazeva tokom proljeća, potrebama tržišta, a sve u cilju pravilnog odabira voćne vrste odnosno sorte koja se želi plantažirati. Nakon odabira vrste i sorte, pravilan razmak sadnje je veoma bitan kako bi voćnjak u perspektivi adekvatno plodonosio. Sadne jame je neophodno iskopati makar mjesec dana prije sadnje. Hemijska analiza tla je nezaobilazan momenat prilikom zasnivanja bilo kog vida poljoprivredne proizvodnje. Usled zasnivanja zasada neophodno je koristiti zdrav sadni materijal koji mora biti certifikovan i od provjerenih proizvođača.
Jesenje aktivnosti u maslinjaku i zasadima citrusa
Maslina se trenutno nalazi u fazi berbe ili je berba završena. Nakon obavljene berbe potrebno odraditi hemijske tretmane preparatima na bazi bakra, a krajem godine đubrenje maslinjaka.
U zasadima citrusa su plodovi upravo u periodu zrenja tako da se hemijski tretmani zbog poštovanja karence u ovom periodu ne sprovode.
Jesenje aktivnosti u vinogradima
Aktivnosti u vinogradima su svedene na minimum, osim đubrenja koje se može obaviti krajem godine. Usled razvoja bolesti drveta vinove loze, dolazi do propadanja čitavih čokota, a njih u ovom periodu je poželjno izvaditi, iznijeti iz vinograda i spaliti. Na njihovo mjesto posaditi nove čokote vinove loze.
Radovi u malinjaku
Od velikog značaja su bile aktivnosti u malinjacima nakon berbe, te je stoga bilo potrebno obaviti dva do tri hemijska tretmana protiv kestenjaste pjegavosti izdanaka maline i potencijalno štetočina koje se javljaju u malinjacima tokom ljeta. Jedna od najčešćih grešaka koje se dešavaju kod malinara jeste ta da prekidaju sa aktivnostima u održavanju malinjaka, nakon berbe. U periodu jesen/zima potrebno voditi računa, naročito na sjeveru Crne Gore, o potencijalnim oštećenjima u malinjacima usled napada glodara.
Jesenje aktivnosti u hortikulturi
U ovom periodu godine prvenstveno se mora obratiti pažnja na travnjake. Na njima se veoma često pojavljuju tzv „ćelava mjesta“, koja je potrebno dosijati, kako bi se travnjak revitalizovao. Nakon toga je potrebno očistiti travnjak od otpalog lišča sa listopadnog drveća. Žive ograde, šiblje je potrebno detaljno očistiti od suvih i oštećenih biljnih djelova, okopati i nađubriti. Listopadno i zimzeleno drveće takođe. U ovom periodu godine koriste se kalijumova đubriva. Česta je pojava žutila kod četinara, naročito kod biljaka iz roda Thuja, ali to predstavlja fiziološku reakciju biljke i nije patogene prirode. To znači da samo treba ukloniti žute četine sa biljke mehanički, okopati je i nađubriti, nakon čega će se ona početkom naredne godine vrlo brzo regenerisati.
Jesenji radovi u ratarstvu
Kod ratarske prizvodnje se privodi kraju sjetva ozimih žitarica. Ukoliko je neko od ratara ranije posijao iste, a došlo do nicanja biljaka, neophodno je krenuti sa primjenom sredstava za zaštitu bilja kako bi se spriječila potencijalna pojava bolesti.
Jesenji radovi u povrtarstvu
Povrtarstka proizvodnja u ovom periodu godine se ogleda u sjetvi ozimih povrtarskih kultura kao što su ozimi luk, salata, blitva. Može se organizovati na otvorenom polju i zatvorenom prostoru. Kod onih proizvođača koji se ne bave proizvodnjom ozimih kultura, značajno je da se odredi čišćenje i dezinfekcija plastenika.
Znacaj nauke u poljoprivredi
Razvijeni savremeni svjet davno je shvatio da je intenzivan razvoj nauke generator kompletnog društvenog razvoja. Poljoprivreda je multidisciplinarna nauka koja integriše više naučnih disciplina i predstavlja osnov za razvoj poljoprivrede kao privredne grane. Nauku i naučna dostignuća je neophodno približiti poljoprivrednim proizvođačima preko poljoprivrednih inženjera. Na taj način će poljoprivrednici, na lakši način implementirati u proizvodnji sve novitete, kao što su: nove biljne vrste i sorte, nova sredstva za zaštitu bilja, savremena mehanizacija, učešće IT sektora u poljoprivrednoj proizvodnji. Sve veća distribucija patogena prouzrokovača bolesti i štetočina predstavljaju ogromne izazove u procesu proizvodnje gdje poljoprivredna nauka ima jako veliki značaj u formiranju adekvatne strategije i implementaciji novih bioloških mjera zaštite.
