Milijana Cica Čabarkapa iz Bijelog Polja, se više od četiri decenije bavi pčelarstvom. Porodični biznis počela je sa suprugom da razvija još prije 18 godina, dok su živjeli u Sloveniji. Ona se bavi i sakupljanjem ljekovitog bilja. Svoje proizvode je izlagala tokom ovogodišnjeg sajma mutikulturalnog stvaralaštva, koji je održan od 17-19. februara 2022. godine, u tržnom centru Mall of Montenegro, na kojem je imala priliku da predstavi svoje proizvode na bazi meda i ljekovitog bilja.
Za portal Preduzetnica.me Milijana govori o pčelarstvu, ljubavi prema ljekovitom bilju, ali i izazovima u radu i proizvodnji..
Kako biste sebe ukratko predstavili i opisali?
Pčelarka, sakupljačica ljekovitog bilja, u okviru porodičnog poljoprivrednog gazdinstva.
Šta se sve može naći u Vašoj ponudi?
Med, polen, propolis, vosak i matična mliječ, preko sto vrsta čajeva, tinktura na bazi biljaka i meda, melemi i kreme na bazi biljaka i voska, razne kombinacije pčelinjih proizvoda, noćne kreme …Takođe pravim meleme na tradicionalan način već dugi niz godina, koji sadrže kombinaciju ljekovitog bilja i pčela. Vraćamo se tradicionalnim proizvodima, a samim tim i prirodi.
Sa obzirom da se već nekoliko decenija bavite pčelarstvom, šta biste izdvojili kao najveći izazov do sada?
Sve je veća ugroženost pčela od pesticida, kao i broj bolesti koje napadaju pčele. Takođe su sve slabije pčelinje paše uzrokovane smanjenjem stočnog fonda kod nas. Gdje stada ne pasu, nema organskog đubrenja i samim tim i bilje slabije medi. Uzročno-posljedična reakcija je slabiji imunitet pčela, čime se dovodi u pitanje i njihov opstanak.
Da li ste nailazili na izazove na početku bavljenja pčelarstvom?
Pčelarstvom smo se počeli baviti krajem sedamdesetih godina u Sloveniji, počevši sa dvije košnice. Proizvodnja meda u Sloveniji je izuzetno dobro organizovana. U Crnoj Gori, čak i danas, pčelarstvo je veoma daleko od stadijuma na kojem su oni. Naoružana svim tim znanjem i praksom, lakše sam izlazila na kraj sa tim izazovima.
Jeste li zadovoljni potražnjom?
Imajući u vidu da je kvalitet naših proizvoda prepoznatljiv već duži niz godina, veoma sam zadovoljna. Dugo je trebalo raditi, truditi se i dokazivati, ali smo uspjeli.
Osim bavljenja pčelarstvom, veliki ste poznavalac i ljekovitog bilja? U kojoj mjeri to dodatno pomaže da upotpunite svoju ponudu na bazi ljekovitog bilja?
Ljekovito bilje je na neki način nus proizvod uz pčele. Pčele su djeca sunca i gdje god budemo na paši sa pčelama, uvijek nešto cvjeta. Ljeko bilje sam zavoljela tokom prenošenja pčela po raznim pašama. Svakoj ljekovitoj biljci znam latinski naziv, dejstvo, stanište, vrijeme kada se bere, kako se suši, za šta se upotrebljava i šta liječi…
Ljekovito bilje je važan činilac u našoj proizvodnji. Potrebno je ogromno znanje da bi se neko bavio ovim poslom. Ja to znanje imam, i svakodnevno ga koristim. Moja ponuda sa ovim kombinovanjem pčela i ljekovitog bilja je dobila i na obimu i na kvalitetu. Budući da smo veći dio godine u prirodi sa pčelama, to je stvorilo i uslove da sam uvijek na pravom mjestu u pravo vrijeme. Tako uvijek uberem šta mi treba u vrijeme kada treba.
Koji su najveći problemi sa kojima se susrijećete, kada se radi o plasiranju proizvoda?
Volim ovo što radim. Voljela bih da ima više sajmova za promovisanje ove vrste proizvodnje, gdje potrošači mogu kupiti proizvode direktno od proizvođača. Smeta mi što trgovinski sektor, ili pak nakupci, daju sebi za pravo da zarade više od samog proizvođača. Mi plaćamo porez kao poljoprivrednici i naš proizvod tako bude još jednom oporezovan.
Smatrate li da su domaći proizvodi u dovoljnoj mjeri zastupljeni i prepoznati na našem tržištu?
Vjerujem da se radi na tome, te se nadam da će se to konačno poboljšati.
Da li može da se živi od ovog posla, sa obzirom na velika ulaganja?
Može solidno da se živi od ovog posla, pod uslovom da je uvijek posao na prvom mjestu. Pčele ne opraštaju nijednu grešku u radu. Ako se posao ne uradi pravovremeno, bolje je i ne raditi ga poslije. To je ciklus, gdje sve ima svoje vrijeme. Sa biljem je isto. Ako se ne ubere danas, sjutra je već kasno.
Koje izazove biste istakli u dosadašnjem radu?
Izazova ne fali. Ovim se bavim 44 godine, tako da sam navikla na izazove. Mi žene smo borci iz sjenke, ali uvijek pobjeđujemo.
Kakvi su Vam dalji planovi za rad i razvoj posla?
Planova uvijek ima. U planu je izgradnja pogona za sušenje i preradu ljekovitog bilja kao i pogona za pakovanje. Što se tiče pčelarstva, tu smo ostvarili skoro sve. Planiramo da pređemo na organsku proizvodnju.
Šta biste poručili našim čitaocima i čitateljkama, ali i onima koji možda razmišljaju da se bave pčelarstvom?
Volite prirodu, volite pčele. Učite o njima i od njih, a one će nam to bogato nadoknaditi. S ljubavlju pristupite ovoj profesiji, pčele će to osjetiti i duplo uzvratiti. Samo jako disciplinovani ljudi, mogu da se bave pčelarstvom. Čuvajte prirodu, tako čuvate i pčele, a one su djeca prirode. Moja poruka ženama jeste da mi možemo sve. Ne dozvolite da vas iko obeshrabri i ubijedi u suprotno.
