Opterećeni brigama zbog visokih troškova života, stanovanja, kredita, dugova na kreditnoj kartici, oni koji sada imaju između 28 i 43 godine, suočavaju se sa većim finansijskim izazovima od drugih generacija. Oni su i najviše opsjednuti novcem i žele na razne načine da pokažu da ga imaju.
Dok više od polovine imućnih milenijalaca kaže da su „veoma pogođeni” rastom troškova života, 59 odsto rođenih između 1981. do 1996. godine smatra da je „važno izgledati ili se činiti finansijski uspješnim pred drugima”, rezultati su nedavne studije finansijske kompanije Vels Fargo.
Ovo je u psihologiji znak „novčane dismorfije”, kada su ljudi toliko opsjednuti idejom da budu bogati, da izgube iz vida stvarno stanje svojih finansija.
Ono što je još važnije jeste činjenica da se studija Vels Farga fokusira na imućne milenijalce, koji zarađuju najmanje oko 230.000 eura godišnje, što znači da i oni, isto kao i mladi ljudi sa nižim prihodima, osjećaju potrebu da izgledaju kao bogataši.
Više od 40 odsto od približno 1.000 ispitanika reklo je da je važno imati vidljive znake bogatstva, bilo da se radi o kupovini skupog automobila, odjeće ili nekretnine. Poređenja radi, samo 21 procenat pripadnika generacije Iks, 8 odsto bebi-bumera i 7 odsto tihe generacije (rođeni prije 1945. godine) smatra da je bitno biti „vidljivo” bogat, prenosi 24sata.hr
„Imućni milenijalci zapravo dosta rade i postižu finansijski uspjeh”, ističe Emili Irvin, direktorka savjetovanja i planiranja za Vels Fargo.
„Oni se bore sa slikom koju žele da prezenuju u javnosti i, kao rezultat toga, postoji rastući trend da taj imidž koji žele da imaju, zapravo, ne predstavlja njihovu stvarnu finansijsku situaciju. Za neke bi čak mogao da važi moto ’foliraj uspjeh dok ne uspiješ’, dodala je.
Nacionalni prosjek duga među vlasnicima kreditnih kartica tokom četvrtog tromjesečja 2023. u SAD je iznosio oko 6.300 eura. A među potrošačima, milenijalci su ti koji se najviše bore sa neplaćenim dugovima.
Kada se pogleda koliko lako i koliko često na njih utiču društveni mediji – bilo u obliku reklama ili suptilnih (a nekada i ne tako suptilnih) podsticaja od strane influencera, nije toliko ni iznenađujuće što milenijalci toliko troše.
