Treći današnji panel Balkan Integration Foruma, koji organizuje Evropski pokret u Crnoj Gori, u saradnji sa itallijanskim Ministarstvom vanjskih poslova i ambasadom te države u našoj zemlji bio je posvećen načinu na koji predsjednici zemalja Zapadnog Balkana gledaju na proces EU integracija.
Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović je u svom obraćanju istakao da su se pravila igre za Evropsku uniju promijenila početkom ruske agresije u Ukrajini.
Foto: Mediabiro
„Zemlje EU su shvatile da je politika proširenja i te kako povezana sa sigurnošću evropskog kontinenta. Taj trenutak je otvorio prozor mogućnosti za Crnu Goru, ali i za sve druge zemlje kandidate da ubrzaju proces pristupanja,“ naveo je predsjednik.
Osvrnuo se na put Crne Gore ka EU i trenutnu brzinu reformi.
„Kada god evropski lideri kažu da smo predvodnik, ja kažem da smo umorni od predvođenja zato što predvodimo ovim procesom skoro 15 godina. Prvi razlog za to je bio nedostatak interesa od strane EU da ima nove zemlje članice, a drugi važan faktor je generalni nedostatak interesa Crne Gore da sprovodi reforme. Svi smo mislili da će se promjenom vlasti 2020. doći značajne promjene na tom polju. Crna Gora je dugo bila zemlja čije su institucije bile zarobljene. Sada se to promijenilo, pogotovo kada je u pitanju sudstvo. To je otvorilo novu brzinu za pristup Crne Gore EU. Ipak, kad god pričam o brzini ove Vlade uvijek kažem da je spora. Veoma je spora s obzirom na potencijal koji ima. Mala smo zemlja gdje bi se brzina reformi mogla dešavati mnogo brže da postoji politička volja za tim. Postoji jasnija politička volja, nego što je bio slučaj sa prošlom vlašću, ali nije optimalna,“ kazao je Milatović.
Foto: Mediabiro
Napomenuo je da je novi izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori dobar, ali da zatvaranje samo četiri poglavlja nije dovoljno.
„Plan je bio da zatvorimo skoro 20 poglavlja tokom prethodne dvije i po godine, a Crna Gora ih je zatvorila samo četiri. Zbog toga moramo da se ubrzamo i uradimo stvari još brže i da iskreno pristupimo reformama. Ipak, optimista sam da možemo uspjeti zbog momentuma koji trenutno postoji sa strane EU. Crna Gora zaista može biti uzor i uspješna priča koju druge zemlje mogu pratiti,“ poručio je Milatović.
Predsjednik je naveo da je jedini način da Crna Gora bude uspješna tako što će zadrži građanski karakter.
„Crna Gora je zemlja građana koji mogu etnički da budu šta god požele. To je ono što je ključni faktor za demokratski i ekonomski razvoj Crne Gore, kao i krucijalni faktor za našu uspješnu priču kada je u pitanju pristupanje EU,“ dodao je Milatović.
Napomenuo je da Crna Gora za svoj napredak ka EU više može da zahvali Briselu, nego samoj želji vlasti u Crnoj Gori da sprovede reforme.
„Bez obzira na te probleme mislim da Crna Gora može donijeti promjenu nove političke kulture. Nadam se da i ja predstavljam tu novu politiku u ovoj zemlji. Nadam se da će ovo biti uspješna priča o reformama koje su sprovedene. Ovo bi mogla biti priča koju će EU pokazivati kao primjer ostalim zemljama kandidatima koje u ovom trenutku imaju komplikovaniju političku situaciju,“ saopštio je predsjednik.
Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska Davkova istakla da je za građane Sjeverne Makedonije put do EU „neprekidni maratona sa preprekama“.
“Postali smo kandidat 2005. i mnogo puta smo proglašavani liderima. Bilo je odlučeno da idemo u pregovore zajedno sa Albanijom. Sada vidimo da je Albanija nastavila dalje sa Crnom Gorom, a mi još čekamo Godoa”, navela je Siljanovska Davkova.
Foto: Mediabiro
Istakla je kako su Sjevernoj Makedoniji bile nametnute i promjene Ustava i samog imena države.
“Sad smo pred još jednom promjenom Ustava, moramo da stavimo naše komšije – Bugarsku u preambulu. Smatram da bi se mogli posvetiti reformama kad bismo dobili priliku da ne gubimo vrijeme na probleme naših komšija koji su vezani za kulturu, istoriju, identitet i jezik”, dodala je predsjednica Sjeverne Makedonije.
Siljanovska Davkova je izjavila da smatra da je Evropska unija sada veoma zainteresovana za proširenje samo zbog potrebe da se radi na otpornosti na treće faktore.
„Mi smo oduvijek bili Evropljani – geografski, istorijski, kulturološki, zašto da ne budemo i politički? Ovo je vrijeme da dokažemo da Homo balcanicus jeste Homo politicus. Treba da podržavamo jedni druge, jer inače nećemo ići ka EU, već ćemo zaglaviti,“ poručila je Siljanovska Davkova.
