Oni koji ga poznaju vjerovatno bi rekli da ga najbolje opisuju dvije riječi -upornost i istrajnost. Danas, poslije više od 30 godina rada kao menadžer, producent, vlasnik, ali i običan radnik, može da kaže da ne postoje nerješivi problemi, ukoliko smo uporni i istrajni.
Iz tog razloga, on se u ovim “Korona danima” posvetio digitalnom poslovanju.
“Čovjek treba da uči, radi i da nadograđuje svoje znanje čitav život”, smatra Milan. I on je cijelog života učio. U rodnom Ugljeviku je završio osnovnu i srednju školu. Diplomu poslovnog menadžera stekao je na Međunarodnom univerzitetu u Brčkom, a master ekonomije je postao na Ekonomskom fakultetu PIM univerziteta u Banja Luci.
Njegove velike ljubavi su sport, konkretno fudbal, pa je tako sada već bivši savezni fudbalski sudija, ali i priroda, posebno očuvanje životne sredine, putovanja i humanitarne aktivnosti.
Što se poslovnih rezutata tiče, svakako valja spomenuti da je idejni tvorac i jedan od osnivača NAUČNO POSLOVNOG CENTRA WORLD, kao i osnivač i vlasnik od 1992. godine preduzeća HELGA d.o.o, koje je specijalizovano za javne nabavke u oblasti prehrane, a od 2009. preduzeća GEGULA koje se bavi otkupom i preradom voća i povrća i proizvodnjom rakije.
Kako vidite uticaj Korona virusa na svijet ?
Korona virus kao cunami obrušio se na čitavu planetu. Posljedice još uvijek ne možemo da sagledamo, možemo samo da naslutimo. Već sada ima predviđanja da će privredni rast svuda u svijetu biti znatno niži od planiranog. Pojedine grane industrija su izuzetno teško pogođene i pitanje je koliko će im vremena biti potrebno da se oporave. Tu prije svega mislim na avio industriju, turizam i ugostiteljstvo. Procjena je da će avio prevoznici izgubiti preko 100 milijardi dolara. Velika ekonomska šteta je nanijeta kompanijama koje u velikom obimu trguju sa Kinom, a taj rast se eksponencijalno širio, kako se COVID-19 širio planetom. Većina vlada u svijetu je preuzela određene mjere da ublaži efekte krize. Južna Koreja, primjera radi, najavljuje pomoć kroz paket različitih mjera, od blizu 10 milijardi dolara. S druge strane, svjedoci smo da se poslije pandemije kineska privreda oporavlja. Činjenica je da je Kina najveći izvoznik u svijetu i da njihov oporavak znači mnogo, ali će biti izuzetno važno da i ostale ekonomije ne posrću. Njemačka je najavila povećanje javnih investicija, ali postoji pritisak privrede za dodatnu pomoć. Francuska vlada je odložila plaćanje poreza i drugih obaveza. Italija takođe preduzima različite mjere zaštite građanstva i privrede. Engleska banka je smanjila kamatne stope za 0,5%.
Postoje različita predviđanja koliko će ova pandemija trajati – ona optimistična kažu da će se situacija normalizovati do jeseni, dok se ona realističnija uzdaju u razvoj vakcine ili adekvatnog medicinskog tretmana. Svaka od tih verzija nosi sa sobom drugačije ekonomske posljedice. Da odgovor na Vaše pitanje bude dodatno zakomplikovano, pobrinule su se međunarodne institucije koje izlaze sa različitim procjenama. Jedni kažu da nije pitanje da li će, već kolika će biti recesije, i koliko će potrajati. Drugi su optimističniji i samo predviđaju manji rast od predviđenog. Ne usuđujem se da prognoziram bilo šta, samo želim da se nadam najmanje lošim scenarijima.
U kojoj mjeri je virus pomjerio društvenu svijest?
Nеkada jе u svijеtu bila najvišе citirana rijеč-kancеr (rak),a danas biološko oružjе, KOVID-19, pandеmija, zaštitnе maskе i sada vakcinе, očiglеdno. Uz puno uvažavanjе, istakao bih nеšto, što malo ko zna u rеgionu. Šta jе biološko oružjе, po dеfiniciji? Skoro svi mislе da jе to nеki biološki agеns, što nijе tačno. Biološko oružjе ubojno oružjе (porеd nuklеarnog i hеmijskog) za masovno uništavanjе, iznuravanjе i kontaminaciju živog svijеta i mеdija planеtе Zеmljе, a činе ga tri komponеntе: aktivno punjеnjе (biološki agеnsi), urеđaj za raspršivanjе (aеrosoliranjе, raspršivanjе, ubacivanjе u nеki objеkat) agеnasa i lansirno tj. divеrznatsko srеdstvo (avioni, artiljеrija, rakеtе, pjеšadijsko naoružanjе, divеrzantska srеdstva). Daklе, biološko oružjе jе namijеnjеno za masovno oboljеnjе živе silе, kontaminaciju biljaka, hranе i vodе , u okviru zahvata vеćеg ili manjеg dijеla nеkе tеritorijе, pa svе do svjеtskе “kataklizmе” (еpidеmijе, pandеmijе) za duži vrеmеnski pеriod.
Dakle, ovaj iznenada pojavljeni virus, koji je izazvao pandemiju, strah i paniku čovječanstvu širom planete Zemlje, niti treba podcijeniti niti precijenti. Istine i zablude o njemu su na svakom koraku, a nauci, biohemičarima, ljekarima i ekolozima je ovo sada prioritetan zadatak- otkriti prave efekte i posljedice, te ubrzano naći pravo rješenje za prevenciju, bio-hemijsku zaštitu i uklanjanje posljedica, uz kvalitetno i tačno informisanje javnosti preko mas-medija. Treba više vjerovati medicinskim i ekološkim časopisima i intervjuima poznatih naučnika iz ove oblasti, nego raznim tabloidima, društvenim mrežama i ono naše “rekla-kazala”. Ako pogledamo stručnu alanizu u Kini (gdje je bolest spala na minimum) 80% zahvaćene populacije imala je blage tegobe, 15% malo teže i 5% teže oblike (uglavnom starije, iznemogle i ranije oboljele osobe, a na sreću ne djeca i žene).
Kakve posljedice Covid – 19 ostavlja na društvo?
Pandemija korona virusa je dovela do toga da se postavljaju pitanja o tome da li EU gubi svoju svrhu. Do sada neviđena kriza izazvana pandemijom korona virusa za nekoliko dana je unazadila integraciju i zajedništvo, koje je blok gradio više od pola vijeka – granice su podignute, Brisel se pravi da ne postoji, a jedini zajednički plan akcije glasi “Spašavaj se ko može!”.
Kako sa većom nadom izaći iz situacije u kojoj smo se našli?
S obzirom da se čitav koncept rada i poslovanja ubrzano mijenja i da je rad putem interneta i na daljinu u fokusu većine kompanija, postavlja se pitanje umijemo li na kreativan način prevazići i ovaj novi izazov pred nama?
Kreativnost kao pojam nije usko vezana samo za umjetnost. Kreativnost je moćna vrlina koja nam omogućava da stvari sagledavamo u drugačijem svijetlu, nalazimo nova rješenja, stvaramo nove procese.
Dakle, koliko god da su stvari komplikovane, teške, krizne… omogućite sebi da se zabavite. Prigrlite promjene u krizi kao šansu da se mijenjate i razvijate, da na inovativan način prevazilazite prepreke, improvizujete, tražite nove puteve.
Potrebno je isprobati mnoge puteve dok se ne nađe pravi. Budite uporni, dajte sebi šansu da probudite kreativni potencijal koji sigurno imate u sebi. Dajte sebi šansu da iskoristite krizu za razvoj, a ne za stagnaciju. Dajte sebi vrijeme i priliku da se opustite. Dopustite sebi da se zaigrate.
Rekao bih da je jedna od važnijih stvari dopustiti sebi da se kreativnost desi, dopustiti sebi da uvijek postoji šansa da ćete praviti greške. Ipak, strah od neadekvatnosti ostavite iza sebe. Jednostavno – nastavite da radite, da stvarate. Imajte na umu da je svaki dan vaša lična kreacija, od načina na koji ste organizovali i ukomponovali lične i poslovne obaveze, do trenutka koji ste odvojili da se odmorite i posvetite sebi.
Ovi trenuci odmora, čak i onda kada ste prebukirani poslom i u krizi, mogu vam pomoći da probudite kreativnu iskru. Slušajte muziku koja vam pokreće dobro raspoloženje ako osjetite da vas hvata nervoza, ili jednostavno – odšetajte do parka, udahnite duboko i posmatrajte svijet oko sebe. Prirodu u svojoj raskoši, ljude… i vidjećete kreativnost na djelu u svoj svojoj ljepoti. Ako vam mirovanje ne prija, budite aktivni, trčite, vježbajte, osjetićete se odlično i napuniti baterije za dalji rad.
Uživajte u umjetnosti, koja god da vam je omiljena. Ne mora to da bude usko vezano za posao kojim se bavite. Bilo koje umjetničko djelo može da probudi u ljudima i njihovu, možda zaboravljenu, kreativnost i želju za stvaranjem. Osjetite taj naboj i prenesite ga dalje, u svoj život i svoj rad.
Kako upravljati ličnim životnim izborima i izazovima preduzetništva u vremenu koje dolazi?
Ovo je izazovna godina, a emocije mogu biti složene. Možda se osjećate tužno, zabrinuto ili ste pod stresom. Stres je rezultat pritiska ili napetosti na koje reaguje i naše tijelo i naš um. Stres može izazvati nelagodu, anksioznost, frustraciju, nervozu, strah ili bespomoćnost. Kad ste pod stresom, možete primijetiti promjene u spavanju, apetitu, na nivou energije. Osećaj stresa je normalan, posebno tokom krize. U vrijeme pandemije izazvane virusom Kovid 19 možete doživjeti stres iz različitih razloga, poput povećane odgovornosti i brige za svoju porodicu i roditelje, finansijskih izazova, ili zdravstvenih problema. Iako je ovo stresno vrijeme, mi imamo potencijal da ne dozvolimo da današnja strepnja i stres diktiraju naše sjutra.
Sumnjе postojе, ali vraški tеško jе to dokazati, kao mnogo puta ranijе u vrijеmе vеlikih pandеmija.
Postoji takozvana “pеtlja” mrеža, dok vlada ova korona virus visokе frеkvеncijе i kratkih talasa. Sukob vеlikih sila jе vеlika prеvara-rijaliti. Tu su još skrivеni vladari svijеta i njihovе mračnе namjеrе za čovjеčanstvo, a nisu to 5-6 “čikica” koji vladaju svijеtom, vеć na hiljadе njih iz najrazvijеnijih zеmalja svijеta sa multinacionalnm kompanijama, da sе stvori, sajbеr prostor, moćni kompjutеri u funkciji ostvarivanja ciljеva “vladara svijеta”, prijе svеga.
Možda jе suština ovе virusnе pandеmijе da sе “sakrijе” što sе stvarno dеšava na finansijskim tržištima i zato vlast nеkih država sprеma novu prеvaru, koja sе zovе rеsеtovanjе sistеma. Sada sе lomi pravac krеtanja civilizacijе i čovjеčanstvo sе “bori” za opstanak na ovoj planеti.
Kako će se cijela situacija odraziti na rad malih i srednjih preduzetničkih organizacija?
Male kompanije, startapovi i preduzetnici su posebno ugroženi u ovom vremenu, jer većina nema finansijske rezerve da bi izdržala ovakve ili slične krizne situacije. Mali preduzetnici, čija djelatnost to dozvoljava, svoj biznis preusmjerili su iz radnji – na Instagram i Fejbuk profile, ali su uplašeni zbog toga što ih i nakon završetka pandemije očekuju brojni izazovi. Zato, mikro i mala preduzeća apeluju na državu da donese bolje mjere podrške, kako mnogi od njih ne bi bili primorani da stave katanac na bravu. Vlada Republike Srbije donijela je niz mjera sa ciljem da pomogne privredu u prevazilaženju ekonomske krize izazvane opštom pandemijom Covid 19.
Kako će se ta snažna promena odraziti na njihov život?
Vrijeme u kome živimo podsjeća nas da smo svi u istom čamcu i da je spašavanje čamca moguće tek ako budemo težili dobru cijele zajednice i ako se za to budemo zalagali. To u ovom trenutku znači da se mnogih stvari treba odreći, provoditi social distance, svoju djecu podučavati kod kuće i omogućiti im školsku nastavu on-line kroz distance education. Čak i djeca moraju neke stvari žrtvovati.
Ne znamo koliko dugo će zastoj trajati. Ali nakon sudnjega dana, borbe, očaja, sabranosti izaći ćemo iz svoje učmalosti potpuno promijenjeni. Biće to globalna metamorfoza. Mladi će rasti, a mi živjeti sa svojim ciljevima, obavezama i zadacima. Kao nakon nekog rata, puni elana ćemo stvarati nove stvari.I kreativnost svijeta će se izražavati u održivom, značajnom, smislenom,uzvišenom…
Možete li da prokomentarišete posljedice korona virusa sa aspekta ljudskih prava i prilika u obrazovanju i kulturi?
U ovom pеriodu gubitka krеdibilitеta cеntralnih svjеtskih institucija urušava sе čitav globalni porеdak, tako da poslijе pandеmijе koronavirusa vjеrovatno slijеdi svjеtski еkonomski kolaps, koji ćе biti sličan onom iz 2008. A vjеrovatno ćе imati i razornijе posljеdicе.
Zatvaranjе državnih granica usljеd pandеmijе koronavirusa pokazalo jе da jе globalizam, kao svjеtski porеdak, što bi Marks rеkao, otišao na “đubrištе istorijе”, a idеja globalnе solidarnosti koja jе promovisana poslе II sv. rata prеko UN, mrtva jе dеcеniju unazad.
Kakve će biti ekonomske, a kakve političke posledice pokrenute pandemijom koronavirusa?
Da li je virus dokazao superiornost autoritarnog tipa države u odnosu na demokratski? Kako bi trebalo da reaguje Srbija ili kako je reagovala? Činjenica, da je pored velikih zdravstvenih problema, panike i straha, svijet doživio za kratko vrijeme tri šoka: prekid linije snadbijevanja tržišta, naftni šok i finansijska tj. kriza likvidacije. Hoće li odsustvo evropske solidarnosti navesti Srbiju da preispita proces evrointegracija? Svako pitanje ponaosob zavređeuje pažnju za adekvatan odgovor, ali o tome u narednim razgovorima.
Dodao bih na kraju citat, slavne Michaele Rekl: “Čovječanstvo je dobilo upravo bolest koju je zaslužilo. Prestali smo da cijenimo prirodu i zato smo dobili takvu bolest da naš boravak u njoj bude tako dragocjen. U prirodi sve je povezano sa svim, ako prekinemo lanac poremeti se sve i nastaje haos/košmar. Postali smo nadničari na sopstvenoj zemlji. Prestali smo da radimo u porodicama zbog čega nas je ova bolest zaključala u naše kuće, kako bismo ponovo naučili da funkcionišemo kao porodica. Prestali smo da cijenimo stare i bolesne, te zato nam je ova bolest data da nas podsjeti koliko su ranjivi?! Prestali smo da cijenimo bolničare i farmaceute, da bi saznali koliko su nezamjenljivi?! Prestali smo da imamo poštovanje prema svojim učiteljima i profesorima, te zato je ova bolest zatvorila škole i fakultete, kako bi roditelji mogli da predaju sami. Mislili smo da možemo kupiti sve, biti bilo gdje i sa kim smo htjeli, te zato smo dobili ovakvu bolest da shvatimo da nismo svemoćni. Slobodno vrijeme smo provodili u šoping centrima, u parkovima, a zato ih je ova bolest zatvorila da shvatimo da sreću ne možemo kupiti. Veliku pažnju smo usmjerili na svoj izgled, zato nam je ova bolest pokrila lica da shvatimo da naša ljepota tamo ne postoji. Mislili smo da smo gospodari na ovoj planeti, zato smo dobili ovu bolest da bi nas nešto minijaturno, što se i ne vidi ukrotilo i dalo nam malo poniznosti. Ova bolest oduzima mnogo, ali istovremeno nam daje priliku da toliko toga naučimo, te shvatimo šta je najvažnije u životu”.
Da li će žensko preduzetništvo to jest komanije “preživjeti”? S obzirom da nije postojala neka posebna podrška u regionu za žensko preduzetništvo?
Covid-19 pandemija nesrazmerno je uticala na žene širom svijeta – zapanjujućih 87% žena vlasnica firmi kaže da su pogođene negativnim uticajima. Velika zastupljenost u sektorima koji su najteže pogođeni ekonomskom krizom, izražen digitalni jaz među polovima u sve virtualnijem svijetu i sve veći pritisci odgovornosti za brigu o djeci, samo su neki od faktora koji su žene učinili posebno ranjivima.
Žensko preduzetništvo treba da bude šansa za uspjeh. Ono je pokretač ekonomskog i ukupnog društvenog razvoja. Ovakvo obavljanje djelatnosti posebno potenciraju, podstiču i u njega ulažu najrazvijenije zemlje svijeta. Međutim, ako se pogleda ko su preduzetnici, može se primijetiti da se za preduzetništvo prevashodno odlučuje muška populacija. Dominacija muškog preduzetništva prisutna je i u zemljama bolje ekonomske pozicije. Istraživanja urađena pri Ujedinjenim nacijama, konkretno ona iz organizacije UNW, pokazuju da se još uvijek nije postigla potrebna rodna ravnopravnost žena i muškaraca u poslovnom svijetu. Žensko preduzetništvo je kamen spoticanja ne samo manje razvijenih i siromašnih zemalja, već i onih bogatijih i uređenijih država.
Usled brojnih obaveza i društvenih uloga koje imaju, mnoge žene odustaju od svojih ideja i ne žele da se samostalno okušaju u preduzetničkim vodama. Pored toga, postoje i brojni drugi faktori koji utiču na žensko preduzetništvo. Ovdje mislim na faktore kao što su: uticaj nacionalnog bogatstva, socijalnog statusa i percepcije, institucionalni faktori, podređen život porodici, ekonomska i imovinska nejednakost, starost, radni status, obrazovanje i prihodi domaćinstva. Svi ovi pobrojani faktori su samo neki od razloga zbog kojih se žene najčešće i ne odlučuju na ovaj poziv i zbog čega se ova poslovna grana prepušta muškim rukama.
Podaci poput onih da je žensko učešće u oko 67% svjetskog rada, a da zarađuju tek 10% ukupnog svjetskog dohotka, te da su za svoj rad (isti koliki i muški) plaćene čak 23% manje, kao i da je u njihovom vlasništvu samo 1% svjetskog imetka, svakako su su zabrinjavajući. U svijetu postoji ukupno 2,7 milijardi žena koje su zakonski spriječene da imaju iste izbore poslova kao i muškarci. U neku ruku se može reći da je put do potpune rodne ravnopravnosti u poslovnom svijetu i dalje dugačak i nepregledan.
Ako se uzme u obzir da bi jednakost žena u poslovnom svijetu bila od višestruke koristi za svjetsku ekonomiju, onda ne čudi što postoji opšte stremljenje ka rodnoj ravnopravnosti do 2034. godine i što različiti fondovi nude bespovratna sredstva za razvoj ženskog preduzetništva. Ovo je jedan od vodećih evropskih trendova o kom se sve više govori poslednjih godina. Jedna od njih je i Strategija Evropa 2020, koja promoviše razvojne ciljeve i politiku inkluzivnog rasta. U okviru ove strategije propagira se veća participacija žena na tržištu rada u cilju smanjenja siromaštva i bolje socijalne kohezije, a nude se i bespovratna sredstva za žene preduzetnice.
Naravno, WHO ima problеm kao i čitav taj globalni mеhanizam poput Svjеtskе bankе, MMF, ‘Fridom hausa’, NATO-a, EU, niza svjеtskih sportskih organizacija i šta svе vеć nijе u čitavom tom koloplеtu kontrolе svjеtskih krеtanja, jеr svе tе organizacijе su izgubilе krеdibilitеt.
Na čemu gradite optimizam da će preduzetnici pronaći pravi put?
Kada se kaže preduzetnik, misli se na uspješnu, samostalnu poslovnu osobu, koja vodi lični posao, odnosno koja živi za posao koji vodi. Drugim riječima, riječ je o osobi koja se bavi specifičnom poslovnom filzofijom u čijoj osnovi leži svijest o stalnim promjenama i konstantnom usavršavanju, uz brzo prilagođavanje potrebama tržišta.
Preduzetnik je lice nadareno poslovnim duhom i rukovodećim sposobnostima, uvijek budno i spremno da iskoristi nove poslovne prilike odgovarajućim kombinovanjem faktora proizvodnje i odlučno da preuzme rizik upravljanja organizacijom na temelju inoviranja i permanentnog razvoja, s ciljem stvaranja nove vrijednosti. Preduzetnik je osoba određenih karakteristika ličnosti, koji na pravi način kombinuje znanja o specifičnostima grane tj. djelatnosti u kojoj se odvija preduzetnički poduhvat, opštih upravljačkih vještina, ličnih upravljačkih vještina i lične motivacije.
Pristup analizi preduzetnika koji polazi od ličnosti podrazumijeva da se uzmu u obzir i karakteristike preduzetnikove ličnosti, kao i crte njegovog karaktera. Pretvaranje poslovne prilike sa dobrim tržišnim izgledima u realnost, zahtijeva dvije kategorije vještina: opšte upravljačke vještine neophodne da se u sklad dovedu (fizički i finansijski) resursi neophodni za pokretanje preduzetničkog poduhvata i lične upravljačke vještine bez kojih se ne može zamisliti uspješno vođenje organizacije. Samo oni preduzetnici, će uspjeti na duge staze, koji su spremni permanetno da se edukuju i ulažu vrijeme i trud u povećanje svojih znanja i kompetencija.
U ovom teškom i bremenitom vremenu, u uslovima pandemije virusa KOVID-19, neophodno je govoriti na ovaj način, što uliva nadu i povjerenje u očuvanju zajedništva, zdravlja, kvaliteta života i životnog ambijenta u uslovima ostvarivanja stratešhih zadataka, koji su proistekli iz ranije Milenijumskih ciljeva, sada strateških zadataka održivog razvoja, uz punu korporativno-društvenu odgovornost svih subjekata, ali lidera posebno.
Šta to razlikuje uspješne preduzetnike od neuspješnih?
Nekima prosto ide od ruke da ređaju male i velike pobjede, imaju uspješan tim ljudi oko sebe, pozitivni su i informisani. Drugima pak nikako da krene.Čini se kao da imaju iste šanse za uspjeh, ali da prosto nemaju sreće. Ili je ipak nešto drugo u pitanju. Savremena poimanja uspješnog preduzetnika stavljaju na frazu da se on stvara. Tradicionalna shvatanja koja nas upućuju da prvenstveno od sposobnosti zavisi i uspješnost, zamijenjena su pristupom u kome kontinuiranim procesom razvijanja sposobnosti,na kraju stičemo vještine.
Svi nešto rade, bolje ili lošije, sa više ili manje energije,sa uživanjem ili bez radosti. Međutim, trebalo bi rad percipirati kroz prizmu velikog indijskog pjesnika, Rabindranata Tagore koji kaže:”Sanjao sam da bi život trebao da bude radost. Probudio sam se i shvatio da je život napor. Radio sam i shvatio da je u naporu radost“.
Biti cijenjeni preduzetnik nemoguće je bez rada. To ne znači da posao treba obavljati samo da bi bio obavljen,već preduzetnik mora da osjeti da se istinski pronalazi u onome što radi. Jer kako kaže Maksim Gorki:”Kad je rad prisila,tad je život robija“.
Jedini način da razvijate svoju ličnost i karijeru jeste da nikad ne prestajete da učite. Na taj način možete da budete ispred svoje konkurencije i fleksibilniji, jer znate više.
Glavne razlike:uspješni isijavaju radost, prihvataju promjene, pričaju o idejama, prihvataju odgovornost za svoje greške, daju drugima zasluge za njihove pobhjede,žele da i drugi uspiju i čitaju svakog dana, dok neuspješni zrače ljutnjom, čuvaju informacije za sebe i gledaju TV svakog dana.
Na čemu ste najponosniji kada je u pitanju Vaš rad i angažovanje u Naučno poslovnom centru WORLD?
Jedan od ciljeva Naučno poslovnog centra WORLD je stvaranje uslova za osnaživanje regionalnog i lokalnog identiteta Srbije, a posebno sam ponosan kao jedan od osnivača koji se zalagao da ovo bude fabrika (proizvodnja) znanja kroz raznovrsne edukacije i obrazovanje.
Kao editor i glavni urednik više naučnih zbornika i organizator MAK-a i BIST-a, posebno sam ponosan na to da su to postali prestižni naučno poslovni događaji na koje dolazi cio region.
Ponosan sam što su naši članovi cijenjeni naučni radnici iz Srbije, regiona, zemalja iz EU,Kine i Rusije… Ponosan sam što imam priliku da radim sa takvim imenima koji su obilježili kraj 20. i početak 21. vijeka i to što su moji najbliži saradnici: Akademik prof. dr Mitar Lutovac, Akademik prof.dr Rade Biočanin, Dr Slavko Karavidić, profesor emeritus, Prof.dr Anka Vojvodić, Doc.dr Saša Stepanov i mnogi drugi dragi ljudi iz regiona.
Koliko ste zadovoljni konferencijama i učesnicima u zbornicima radova?
Naučni radnici koji se bave problematikom i svoje znanje oplemenjuju iz oblasti turizma, poljoprivrede,ekonomije i srodnih grana su rado viđeni gosti i njihovi radovi pored objavljivanja u zbornicima sa naših konferencija publikuju se na prestižnim svetskim platformama (publikaciju i/ili listiranje na CAB Apstracts (www.cabi.org/publishing-products/online-information-resources/cab-abstracts/ ).
(Seoski turizam, Balkanske države, Žensko preduzetnišvo i ekonomski jaka žena, Ruralni razvoj, Ekološka poljoprivreda, Održivi razvoj, Evropske integracije, Srbija na putu ka Evropskoj Uniji, Uloga ruskog krila u budućoj srpskoj vladi i njegov uticaj na turizam, Zapadni Balkan i Evropa sa akcentom na održivost Republike Srpske-DRINA SAMIT i učešće na mnogobrojnim projekatima u okviru programa za dijasporu, Koreni-udruženje matice,dijaspore, Srba u regionu i prijatelja Srbije)
Kao menadžer u Naučno-poslovnom centru WORLD, koji se bavi organizacijom događaja (sajmova, konferencija, seminara i ostalih skupova) posebno mi je zadovoljstvo što smo kao organizacija prepoznati i postali poznati i priznatu u regionu.
Naša dva događaja:
-BUSINESS SUMMIT – BIST, koji se održava svake godine u junu mjesecu u Vrnjačkoj Banji u hotelu Fontana (ove godine je deseti po redu)
· Međunarodna naučna agrobiznis konferencija-MAK, koja se održava svake godine u januaru na Kopaoniku u hotelu GRAND (ove godine je osma po redu), redovno posjećuje od 300 do 600 učesnika.
Vaša poruka naučnicima?
Svakoga dana učimo cijeniti stvari koje smo ignorisali, zapostavljali, zaboravili ili smatrali suvišnima.Učimo skupa provoditi vrijeme, učimo opažati osjećajnost života, učimo ponovo oživjeti naše osjećaje. Usporiti ritam svog života. Nanovo definisatii i cijeniti značenje posla, vaspitanja, studija, društvenih veza, ali i bogatstva. Osjećati se neograničeno bogatim stvarima kojima se ne trguje na berzi..
Ubrzano shvatamo da djelotvornost ne smije biti jedino mjerilo kojim se mjeri vrijednost života.Učimo drukčije shvatati vrijeme i kvalitet života. Slušati šum lišća ili kiše, opažati promjenu jačine svijetla. Miris i boje hrane, ukus svježe skuvanog, posmatrati to kao vrijednost po sebi. Učimo cijeniti vrijednost spontanog smješka.I još puno toga. U toku je snažno emocionalno oživljavanje društva, koje je oboljelo od nepažljivosti. Vrijeme za novi početak!
Prije ere korone bili smo u žurbi koja je svuda vladala.U hroničnom nedostatku vremena.Izgledalo je da nam je preostalo premalo vremena čak i za spašavanje životne sredine. Shutdown u gotovo svim zemljama većinu nas je prisilio na prividnu pasivnost. Nama i okolini je poklonjeno vrijeme.Vrijeme za razmišljanje o novom početku. Vrijeme za novi početak!
Već duže vrijeme za vratom osjećamo prijetnje opasnosti koje samo djelimično možemo jasno identificirati, a koje se tiču svih nas: posljedice globalizacije, starenje društva, rast broja ljudi na Zemlji, nestajanje raznolikosti vrsta, iscrpljivanje resursa, klimatske promjene, posljedice ratova, narušeno zdravlje i kvalitet života. U međuvremenu znamo da globalni problemi nisu rješljivi izolovano ili u nacionalnim solo-akcijama. Pa ipak je važno da ni vlade ni ekološki, vjerski ili politički pokreti nikad ne dobiju toliko veliku moć, da globalna rješenja nametnu totalitarnim sredstvima.
Šta je za vas uspjeh?
U ovim godinama, za mene lično uspjeh je biti zdrav i ostati normalan. Kako znam da je to teško, maksimalno se trudim da nadogradim svoje znanje, unaprijedim svoju psihu i karakter. Uspjehom smatram imati pravog prijatelja, a ako je pravi dovoljan je i jedan. Lijepo je imati veliko društvo, i sam ga imam, ali svi oni ne mogu da zamijene srodnu dušu (ljubav) koju čini osoba, sa kojom živim i koju imam. I to smatram uspjehom.
Na čemu trenutno radite?
Trenutno sam svu svoju energiju usmjerio ka filmskom projektu ,,Mehaničar’’,(na kojem radim kao filmski producent i direktor). Ushićen sam jer mislim da ovaj projekat ima potencijal da promijeni tok kinematografije na ovim prostorima i ostane zapamćen, po brilijantnoj glumačkoj ekipi i kompleksnoj tematici koju obrađuje. Kada tako nešto imate kao mogućnost, onda je savim jasno zašto dosta svog vremena i energije dajem ovom projektu.
Reći ću Vam samo jedno: prvi put u poslednjih 30 godina, na jednom mjestu, okupićemo neka od najvećih glumačkih imena poput: Žarka Lauševića, Radeta Šerbedžiju, Slavka Štimca, Branislava Lečića, Nataše Ninković, Srđana Todorovića, Dragana Mićanovića, Voje Brajovića i drugih…
Ovo debitansko djelo kao reditelj i scenarista potpisuje sjajni David Petrović.
Šta Vas pokreće? U čemu pronalazite snagu?
Postoji par svjetskih imena čiji rad, kao i savjete, cijenim, poštujem, primjenjujem a bogami i knjige kupujem. Sve to, iz razloga što je svaka od tih osoba prošla lični put ka uspjehu i iz ličnog iskustva dijele svoje priče i savjete. Kao što ja to radim danas u svom mikro okruženju.
Jer, samo zato što ste se na nekom polju pronašli i ostvarili, ne znači da taj lični rast i razvoj prestaje. Štaviše, upravo tad i kreće ta neka borba da se ostane jednako dobar, kvalitetan i konkurentan jer, živimo u vremenu u kojem se tehnologije, nova znanja i okolnosti svakodnevno mijenjaju. I ako nismo u stanju da sve to ispratimo i ostanemo na visini zadatka, teško da možemo ostati na poziciji koju smo sebi stvorili.
Za pokretačku silu morate imati prije svega ljubav u sebi, znati je dati i primiti!
Šta biste poručili našim čitaocima/čitateljkama?
Ukratko: VJERUJTE U SEBE I SLIJEDITE SVOJE INSTIKTE! IDEMO NAPRIJED!
A ako bih trebalo da kažem šire, onda bih svakako citatirao Švami Vivikenandu: “Uzmi jednu ideju. Učini je svojim životom, misli o njoj, sanjaj je, živi tu ideju… Pusti da mozak, mišići, nervi, svaki dio svog tijela bude pun te ideje i pusti sve druge ideje na miru. To je put ka uspjehu’”.
